Kineski lider Xi Jinping sastao se u četvrtak sa šefovima Europske komisije i Europskog vijeća, što je prvi bilateralni susret čelnika Kine i EU u više od četiri godine. Nesrazmjer u trgovini glavna je tema summita Kine i EU: EU je lani zabilježila 426 milijardi dolara trgovinskog deficita s Kinom, najviše dosad.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i šefica EK Ursula von der Leyen traže od Kine uravnoteženje razmjene, no Kina je uslijed sve veće građevinarske i nekretninske krize pod pritiskom da poveća izvoz, ocjenjuje The New York Times. Ursula von der Leyen upozorila je da u trgovinskoj razmjeni postoje "jasne neravnoteže i razlike" koje trebaju biti riješene.
U rujnu je EU počela službenu istragu o tome daje li Kina državne subvencije proizvođačima električnih automobila, o kojima bi moglo ovisiti uvođenje carina. To je posebno osjetljivo pitanje u odnosima Kine i EU budući da se kineski proizvođači električnih vozila pojavljuju kao ozbiljni konkurenti europskim automobilskim divovima.
Kina je dosad odbacivala europske pritužbe o trgovinskoj neravnoteži, ističući da značajan dio izvoza u Europu dolazi od kineskih tvrtki koje su u europskom vlasništvu. Europske tvrtke žale se da im je pristup kineskom tržištu otežao zakon koji od stranih tvrtki zahtijeva da koriste kineske dobavljače, navodi NYT. Kako piše list, od summita nema velikih očekivanja, s obzirom na to da je povjerenje između Kine i Europske unije narušeno neispunjenim obećanjima o širem otvaranju kineskog tržišta europskim poduzećima, kao i gušenjem sloboda u Hong Kongu i Xinjiangu.
Europski lideri pozvali su Peking da iskoristi svoj utjecaj na Moskvu oko prekida rata u Ukrajini i da zaustavi izvoz kineskih privatnih tvrtki koje u Rusiju šalju proizvode koji se mogu koristiti i u vojne svrhe. "S europskog gledišta, jedan od glavnih zadataka summita u Pekingu je jasno prenijeti poruku da kinesko-ruska suradnja i njezin utjecaj na rat u Ukrajini ostaju temeljni element koji oblikuje budućnost odnosa EU i Kine", rekla je za NYT Alicja Bachulska iz Europskog vijeća za vanjske odnose. Kina pomaže Rusiji tako što kupuje rusku naftu i isporučuje ruskoj vojsci mikročipove, dronove i drugu opremu. Kina računa na Rusiju kao na dugoročnog partnera u suprotstavljanju globalnoj dominaciji SAD-a, navodi NYT.
EU se pridružila SAD-u u odluci o ograničavanju prodaje visokotehnoloških proizvoda Kini, članice EU u lipnju su donijele odluku da će raditi na smanjivanju ovisnosti o kineskom uvozu, posebno kritičnih sirovina. "Kina i EU trebaju biti partneri u obostrano korisnoj suradnji i kontinuirano jačati političko međusobno povjerenje", rekao je Xi predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu i predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Dodao je da trebaju "ukloniti sve vrste uplitanja" u bilateralne odnose, aludirajući na Washington. Nismo suparnici, zajednički interesi daleko nadmašuju razlike, poručuju Kinezi.
Međutim, napetosti rastu i zbog jeftinijih kineskih električnih vozila, solarnih panela i vjetroturbina koje su preplavile europsko tržište. Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi upozorio je uoči summita da bi Europa trebala izabrati "mir i stabilnost" umjesto "novog hladnog rata".
Kao posljednji udarac odnosima EU i Kine stigla je vijest da je Italija i službeno obavijestila Peking da izlazi iz kineske inicijative Pojas i put.