Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) trenutno češlja internu prepisku šefice Europske komisije, Ursule von der Leyen, i čelnika farmaceutske kompanije Pfizer, Alberta Bourle, javlja Politico.
Riječ je o slučaju kojeg je u Liegeu još početkom 2023. pokrenuo 36-godišnji belgijski lobist, Frédéric Baldan, zbog sumnje na „zloupotrebu javne funkcije, sukob interesa te korupciju”.
Unatoč tome što su detalji samog slučaja obavijeni velom tajne, jer je istraga još uvijek u tijeku, dobro upućeni izvori koji su pod uvjetom anonimnosti redakciji Politica bili spremni natuktnuti o čemu se radi, tvrde da se šefica Komisije, osim za spomenuta zlodjela, sumnja i za sabotažu istražnog procesa zbog uništenja dokaznog materijala, tj brisanja sporne prepiske.
Činjenica da je EPPO od belgijskih organa preuzeo slučaj cijelom skandalu daje još ozbiljniju notu, zbog koje bi pod povećalo europskih istražitelja mogla doći i čitava Komisija, i to uoči predstojećih izbora za Europski parlament na kojima aktualna šefica želi osigurati još jedan mandat na čelu EU.
Europska komisija do sad je uporno izbjegavala davati ikakve službene informacije o slučaju, a medijima nije formalno potvrdila čak ni samo postojanje sporne prepiske između von der Leyen i Bourlea.
Podsjetimo, dogovor o dostavi Pfizerovih cjepiva procijenjene vrijednosti od 20 milijardi dolara, 2022. bio je interpretiran kao jedan od najvećih trijumfa Komisije Ursule von der Leyen. Međutim, u međuvremenu se ispostavilo kako je narudžba bila nerealno velika, zbog čega se vrijednost „propalih” doza procjenjuje na 4 milijardi eura.
Unatoč tome što su politički rivali šefice Komisije, kao i brojne nevladine udruge zadužene za promicanje transparentnosti, inzistirali da se von der Leyen očituje o cijelome skandalu, ona je to uporno izbjegavala.
Podnositelj žalbe koja je pokrenula ovaj skandal, von der Leyen je optužio da je uvjete toliko unosne nabave dogovarala na privatnim komunikacijskim kanalima i mimo strogih pravila javne nabave EU, zbog čega sumnja na postojanje korupcije.
Njegovom su se procesu promtpno pridružile i mađarska i poljska vlada, no od kada je kormilo nad vladom potonje preuzeo bitno eurofilniji Donald Tusk, Varšava se iz cijele priče naglo povukla.