NOVO 12:00 - Armenski separatisti iz Gorskog Karabaha najavili su da će u srijedu položiti oružje u sklopu postignutog prekida vatre i da će u četvrtak početi pregovori o ponovnoj integraciji sporne regije u Azerbajdžan.
"Postignut je dogovor o povlačenju preostalih postrojbi i vojnika oružanih snaga Armenije... te o raspuštanju i potpunom razoružanju oružanih formacija obrambene vojske Gorskog Karabaha", objavilo je vodstvo separatista najavljujući i početak pregovora o "reintegraciji" teritorija u Azerbajdžan u četvrtak u azerbajdžanskom gradu Jevlahu.
Ministarstvo obrane Azerbajdžana potvrdilo je u srijedu da je postiglo sporazum o prekidu vatre s etničkim armenskim snagama u planinskoj regiji Gorskog Karabaha naseljenoj etničkim Armencima.
Ministarstvo je priopćilo da su armenske snage u Karabahu pristale "položiti oružje, napustiti borbene i vojne položaje i potpuno se razoružati", a svo oružje i tešku opremu predati azerbajdžanskoj vojsci.
11:40 - Etnički Armenci u azerbajdžanskoj odcijepljenoj regiji Gorski Karabah pristali su u srijedu na ruski prijedlog o prekidu vatre, 24 sata nakon što je Azerbajdžan započeo ofenzivu za povratak kontrole nad enklavom u kojoj su poginuli deseci i ozlijeđene stotine.
Armenske separatističke snage u Karabahu rekle su da je Azerbajdžan probio njihove linije i zauzeo brojne uzvisine i strateška cestovna čvorišta dok je svijet stajao po strani, ne poduzimajući ništa.
Samoprozvana "Republika Artsak" rekla je da u takvim okolnostima nije imala izbora nego prekinuti neprijateljstva od 13 sati po lokalnom vremenu u srijedu.
"Vlasti Republike Artsak prihvaćaju prijedlog zapovjedništva ruskog mirovnog kontingenta o prekidu vatre", rečeno je.
"Uz posredovanje zapovjedništva ruskog mirovnog kontingenta stacioniranog u Gorskom Karabahu, postignut je dogovor o potpunom prekidu neprijateljstava od 13 sati 20. rujna 2023. godine."
Azerbajdžan je potvrdio da je postignut dogovor o prekidu vatre.
Ruske mirovne snage Azerbajdžanu su prenijele apel karabaških Armenaca za prekid vatre.
Azerbajdžan je započeo svoju operaciju protiv Gorskog Karabaha u utorak nakon što su neki od njegovih vojnika ubijeni u, kako je Baku rekao, napadima iz planinskog područja, koje je Azerbajdžan izolirao.
Baku je zahtijevao da se separatističke političke vlasti u Karabahu, koji je međunarodno priznat kao dio Azerbajdžana, također raspuste prije bilo kakvih razgovora o budućnosti regije koju Azerbajdžan želi u potpunosti integrirati te da polože oružje i razoružaju se.
Gorski Karabah je međunarodno priznat kao dio Azerbajdžana.
11.30 - Bivši čelnik Armenaca u Gorskom Karabahu rekao je u srijedu da je blizu 100 ljudi ubijeno, dok su stotine ozlijeđene nakon što je Azerbajdžan pokrenuo operaciju protiv armenskih separatističkih vlasti.
"Ovo je veliki rat. Azerbajdžan je započeo potpunu operaciju", rekao je za Reuters iz Gorskog Karabaha Ruben Vardanjan, bivši čelnik odcijepljene regije.
On je istaknuo da su azerbajdžanske snage nastavile vojnu operaciju tijekom noći i u srijedu.
"Već su stotine ljudi ozlijeđene, a blizu 100 ljudi je ubijeno", rekao je Vardanjan.
"Oni nam zapravo govore da trebamo otići, a ne ostati ovdje, ili prihvatiti da je ovo dio Azerbajdžana. Ovo je u osnovi tipična operacija etničkog čišćenja i rat u kojem sada strada mnogo civila", dodao je.
Baku odbacuje optužbe da mu je cilj etničko čišćenje Gorskog Karabaha te poručuje da će zaštititi prava armenskih civila na tom području sukladno svom ustavu.
No, poručuje da je odlučan u cilju uklanjanja političke i vojne strukture odcijepljene regije.
Vardanjan je rekao da svijet ignorira sudbinu Gorskog Karabaha.
"Rusija šuti i Rusija u biti ignorira cijelu ovu vojnu operaciju. No, ne šuti samo Rusija, već i svijet", poručio je Vardanjan.
"Nitko ništa ne poduzima. Svi to ignoriraju, Rusija šuti, ali šuti i Zapad", istaknuo je.
"Možete li zamisliti što se događa ako 120.000 ljudi ode u Armeniju?", dodao je.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je u srijedu da su ruske mirovne snage evakuirale više od 2000 civila iz Gorskog Karabaha, odcijepljene regije pod kontrolom Armenaca, nakon što je Azerbajdžan u utorak započeo svoju "antiterorističku" operaciju, izvijestila je ruska državna novinska agencija TASS.
7:55 - Azerbajdžan je u srijedu priopćio da se vojna operacija u Nagorno-Karabahu, njezinoj odmetnutoj regiji pod kontrolom Armenaca, uspješno nastavlja unatoč pozivima svjetskih sila i čelnika UN-a na zaustavljanje krvoprolića.
Nakon mjeseci rastućih napetosti u Nagorno-Karabahu, spornoj regiji na južnom Kavkazu, Azerbajdžan je ovaj tjedan poslao snage ojačane topništvom u nastojanju da vrati kontrolu nad tim dijelom zemlje.
Vojne mjere "uspješno se nastavljaju" uništavanjem oružja i vojne opreme u toj regiji, objavilo je azerbajdžansko ministarstvo obrane na platformi Telegram.
Planinski Karabah međunarodno je priznat kao azerbajdžanski teritorij, ali njegovim dijelom upravljaju separatističke armenske vlasti koje tvrde da je to njihova pradomovina.
Armenija tvrdi da u toj regiji nema njezinih vojnih snaga.
Američki državni tajnik Antony Blinken telefonski je razgovarao s azerbajdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevom i armenskim premijerom Nikolom Pašinjanom, pozivajući Azerbajdžan da "odmah prekine vojne akcije" i deeskalira situaciju.
State Department je naveo da je Alijev "izrazio spremnost" da prekine neprijateljstva i održi sastanak s predstavnicima Nagorno-Karabaha.
Blinken je rekao Pašinjanu da Armenija ima punu podršku Washingtona.
Ruske novinske agencije, pozivajući se na ured azerbejdžanskog predsjednika, prenijele su da je Alijev rekao Blinkenu da će Azerbajdžan prekinuti svoju operaciju tek nakon što armenski borci polože svoje oružje i predaju se.
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres pozvao je na "trenutni prekid borbi" nakon što su Europska unija, Francuska i Njemačka osudile vojnu akciju Azerbajdžana.
Armenija je zauzela velike dijelove tog teritorija u ratu nakon raspada Sovjetskog Saveza, a Azerbajdžan je vratio veći dio u šestotjednom sukobu 2020., okončanom primirjem uz rusko posredovanje.
Nije jasno hoće li operacija Azerbajdžana izazvati rat s Armenijom.
Rusija nastoji očuvati svoj utjecaj u regiji, ispresijecanoj naftovodima i plinovodima, suočena s većim angažmanom Turske, koja podupire Azerbajdžan.
Separatističke vlasti u Karabahu rekle su da je 27 ljudi ubijeno, uključujući dva civila, a više od 200 ozlijeđeno u vojnoj operaciji Azerbajdžana u utorak.
Azerbajdžan je objavio da je na područjima Karabaha pod njihovom kontrolom dvoje poginulih.
Stanovnici nekih sela evakuirani su, a Azerbajdžan je poručio da su otvoreni "humanitarni koridori" za evakuacije.
Moskva je rano u srijedu pozvala obje strane da zaustave krvoproliće i neprijateljstva i vrate se provedbi sporazuma o prekidu vatre iz 2020.
"Pozivamo sukobljene strane da odmah zaustave krvoproliće, zaustave neprijateljstva i zaustave stradanje civila", navelo je rusko ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju objavljenom na platformi za razmjenu poruka Telegram.
Odnosi Rusije i Armenije, ranije tradicionalnih saveznika, urušili su se otkako je predsjednik Vladimir Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu 2022. i dodatno su se pogoršali posljednjih mjeseci zbog, kako Armenija kaže,
neuspjeha Moskve da u potpunosti osigura poštivanje sporazuma o prekidu vatre iz 2020.
Armenija, koja je povremeno vodila mirovne pregovore s Azerbajdžanom, uključujući o budućnosti Karabaha, osudila je azerbajdžansku "agresiju punih razmjera" protiv naroda Karabaha i optužila Azerbajdžan za granatiranje gradova i sela.
Azerbajdžan tvrdi da je njegova namjera "razoružati i osigurati povlačenje armenskih oružanih snaga s naših teritorija i neutralizirati njihovu vojnu infrastrukturu".
Francuska je pozvala na hitni sastanak Vijeća sigurnosti zbog “ilegalne i neopravdane” operacije Bakua u Nagorno Karabahu.
5:00 - Rusija je pozvala sukobljene strane u regiji Nagorno Karabah da zaustave krvoproliće i neprijateljstva i vrate se provedbi sporazuma o prekidu vatre, objavilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju rano u srijedu.
"U vezi s oštrom eskalacijom oružanog sukoba u Nagorno Karabahu, pozivamo sukobljene strane da odmah zaustave krvoproliće, zaustave neprijateljstva i eliminiraju civilne žrtve", navodi se u priopćenju ministarstva objavljenom na platformi za razmjenu poruka Telegram.
Azerbajdžan je u utorak poslao trupe potpomognute artiljerijskim udarima u Nagorno Karabahu, koji kontroliraju Armenci, u pokušaju da odcijepljenu regiju silom dovede pod svoje, čime je potaknuo prijetnju novog rata sa susjednom Armenijom.
Rusija je posredovala u postizanju prekida vatre u toj regiji 2020. pošto je Azerbajdžan oružanom silom preuzeo veće dijelove teritorija Nagorno Karabaha. Rusija je tada rasporedila gotovo 2000 svojih vojnika kao mirovnih snaga koji čuvaju cestu za Armeniju.
Zadnjih nekoliko mjeseci Erevan je optužio Moskvu da ne ispunjava preuzete obveze jamca sigurnosti u regiji, a Moskva je odgovorila da će nastaviti ispunjavati zadaću. No Rusija, nekada tradicionalni zaštitnik pravoslavne Armenije, gubi utjecaj u toj zemlji.
Europska unija je osudila vojnu eskalaciju u Karabahu i pozvala Azerbajdžan za prekine s vojnim aktivnostima, priopćio je šef europske diplomacije Josep Borrell.
Turska je ocijenila nužnom vojnu akciju Azerbajdžana na svom suverenom teritoriju te pozvala obje strane da se vrate za pregovarački stol.
Francuska je zatražila hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a i u uskoj je koordinaciji s europskim i američkim partnerima oko odgovora na neprihvatljivu ofenzivu, objavilo je ministarstvo vanjskih poslova. Pariz je pozvao Azerbajdžan da odmah prekine operaciju.
Armenija je već pozvala Vijeće sigurnosti UN-a da poduzme korake.