Tisuće prosvjednika okupilo se na Trgu Republike u armenskom glavnom gradu Erevan kako bi od vlade zatražili da podrži etničke Armence u Nagorno-Karabahu, nakon što je Azerbajdžan prisilio tu odcijepljenu regiju na predaju.
Mnogi su mahali zastavama Nagorno-Karabaha, bilo je i tučnjave s policijom, a neki prosvjednici bacali su boce i kamenje na premijerov ured na trgu.
Interventna policija blokirala je pristup vladinim uredima, a u blizini trga parkirani su vojni kamioni i raspoređene su jake snage sigurnosti.
Samvel Sargsian (21), student na Sveučilištu za kazalište i film u Erevanu, koji je rođen u glavnom gradu Karabaha, poznatom Armencima kao Stepanakert, a Azerima kao Khankendi, kazao je kako je "potrebno da se Armenija pridruži Nagorno-Karabakhu i bori".
"Armenci ne mogu prihvatiti drugu zemlju, drugu vjeru. Zašto bismo? Zašto bi Armenija trebala dati dio sebe drugom narodu? Ako izgubimo Nagorno-Karabakh, gubimo Armeniju. Jer će sljedeći korak biti Armenija", kazao je Sargsian koji je u rukama držao zastavu Nagorno-Karabakha.
Drugi prosvjednik, Kačatur Kobeljan, rekao je da je "stvarno šokiran agresijom Azerbajdžana na Nagorno-Karabah".
"Mislim da su UN, SAD i Rusija igrači koji bi mogli nešto učiniti, ali stvarno sam jako razočaran i ne vidim nikakvu nadu povezanu s ovim rješenjem."
Azerbajdžan je rekao da želi "glatki proces reintegracije" karabaških Armenaca i odbacio armenske optužbe da želi "etnički očistiti" regiju.
Armenski premijer Nikol Pašinjan, koji je izgubio Drugi karabaški rat od Azerbajdžana 2020., ali je ipak dobio reizbor nekoliko mjeseci kasnije, suočio se s pozivima prosvjednika na ostavku.
Dio njih Pašinjana je prozivalo izdajicom, a dio je bijesan što Rusija, koja je na području zastupljena mirotvornim snagama, nije uspjela zaustaviti poraz.
"Nikol je izdajica!", vikali su neki okupljeni, a jedan od prosvjednika u blizini ruske ambasade poderao je rusku putovnicu uzvikujući slogane protiv Rusije.
"Nadamo se da će otići. Bolje je da vođa koji je izgubio rat ode nego da ostane", rekao je 32-godišnji inženjer Harut.
Rekao je da je poraz boli još više kada se uzme u obzir koliko su se dugo Armenci borili za Gorski Karabah.
"Borili smo se za to 30 godina, više od 30 godina i sada je sve to uzalud."
Oporbeni političari održali su govore na pozornici kritizirajući Pašinjana, koji je preuzeo vlast u revoluciji 2018. kada se obraćao pristašama na istom tom trgu.
Pogoršani odnosi s Rusijom
Pašinjan je u posljednje vrijeme javno optuživao Rusiju da ne čini dovoljno da podrži Armeniju, a kriza u Nagorno-Karabahu nastala usred naglog pogoršanja odnosa između povijesnih saveznika Armenije i Rusije pojačana je ponekad zapaljivim komentarima istaknutih pojedinaca u Moskvi.
Pašinjan i drugi dužnosnici u Erevanu optužili su Rusiju da nije ispunila svoje sigurnosne obveze prema Armeniji, nakon što su azerbajdžanske snage pokrenule ono što su nazvale "antiterorističkim" operacijama protiv etničke armenske zajednice u Nagorno-Karabahu, prije prekida vatre koji je dogovoren u srijedu.
Pašinjan je kritizirao Rusiju jer ga nije upozorila na vojne planove Azerbajdžana, rekavši da je "čudno i zbunjujuće" da njegova vlada nije primila "nikakvu informaciju od ruskih partnera o toj operaciji".
Armenija je desetljećima vjerovala Rusiji da će djelovati kao njen jedini jamac sigurnosti, ali je nedavno postala frustrirana "neučinkovitošću ruskih mirovnih snaga u Nagorno-Karabahu". Rusiju su zauzvrat razljutili pokušaji Armenije da stvori nova međunarodna partnerstva, nedavno kroz održavanje zajedničkih vojnih vježbi sa Sjedinjenim Državama.
Tajnik Armenskog vijeća sigurnosti Armen Grigorian optužio je ruske mirovne snage da nisu uspjele zaštititi Nagorno-Karabah od azerbajdžanske agresije.
Kremlj je odbacio kritike Armenije na račun ruskog mirovnog kontingenta i kazao kako su takve optužbe protiv Rusije neutemeljene.
Veze između Moskve i Erevana već su neko vrijeme slabe, ali su se posljednjih tjedana znatno pogoršale. Ranije ovog mjeseca Armenija je prvi put poslala humanitarnu pomoć Ukrajini, a Pašinjanova supruga Anna Hakobian službeno je posjetila Kijev.
‘Pretvorit ćemo Karabah u raj‘
U međuvremenu, Azerbajdžan je objavio da je zaustavio vojno djelovanje u Nagorno-Karabahu nakon što su uspjesi na bojnom polju primorali armenske separatističke snage da pristanu na prekid vatre kojim će se ta regija vratiti pod potpunu kontrolu Bakua.
U sklopu sporazuma kojeg su predstavili Azerbajdžan i rusko ministarstvo obrane, zastupljeno na području sa svojim snagama, separatisti će se razoružati i raspustiti. Pregovori o budućnosti etničkih Armenaca koji tamo žive počet će u četvrtak, a prekid vatre je stupio na snagu u srijedu u 13 sati po lokalnom vremenu.
Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev u govoru naciji u srijedu navečer rekao je kako je Baku "željeznom šakom" vratio suverenitet nad Nagorno-Karabahom te da su armenske snage započele predaju naoružanja i napuštanje regije.
Alijev tvrdi da će Armenci u Karabahu moći sudjelovati na azerbajdžanskim izborima i u državnom obrazovnom sustavu te da će moći slobodno prakticirati svoju kršćansku vjeru u toj većinski muslimanskoj državi.
"Pretvorit ćemo Karabah u raj", najavio je Alijev, predstavljajući sebe kao čovjeka od riječi.
Karabah, gorska regija na južnom Kavkazu, međunarodno je priznata kao dio Azerbajdžana, no dijelovima tog područja su od kraja sukoba početkom devedesetih vladale separatističke armenske snage.
Armenci tvrde da to područje, kojeg nazivaju Artsakh, povijesno pripada njima.
Zabrinuti za svoju budućnost, tisuće Armenaca u srijedu je stiglo na zračnu luku u Stepanakertu, prijestolnici Karabaha. Ostali su utočište pronašli među ruskim mirotvorcima.
Baku tvrdi da će integrirati 120 tisuća Armenaca Nagorno-Karabaha, no oni su skeptični jer je područje bilo poprište dva rata od pada Sovjetskog Saveza 1991. godine, a Erevan je optuživao Azerbajdžan za pokušaj etničkog čišćenja.
Vojna pobjeda brojčano nadmoćnijih Azera nad separatistima mogla izazvati političke turbulencije u susjednoj Armeniji u kojoj je dio javnosti ljut jer Erevan nije uspio zaštiti njihove sunarodnjake.