U sklopu nove tranše vojne i humanitarne pomoći vrijedne milijardu dolara, Washington Ukrajini šalje kontroverzno protutenkovsko streljivo s osiromašenim uranijem.
Američki tenkovi Abrams bit će opremljeni spomenutim granatama koje probijaju konvencionalni tenkovski oklop, a načinjene su od nusproizvoda iz procesa obogaćivanja uranija iz prirode za nuklearno gorivo ili nuklearno oružje, piše BBC.
Prema navodima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), taj tip streljiva ne može generirati nuklearnu reakciju i smatra se "bitno manje radioaktivnim od uranija koji se nalazi u prirodi".
Međutim, jedno od pitanja koje se postavljaju vezano za tu vrstu naoružanja je je li ono, i koliko, opasno za ljude i prirodu. Marina Miron s King‘s Collegea u Londonu kaže za BBC da zabrinutost postoji vezano za kontaminaciju tla u žitnici Europe. Opća skupština UN-a odlučila je zatražiti istraživanje o eventualnim zdravstvenim posljedicama takvog oružja.
U studiji objavljenoj u časopisu Environmental Pollution 2019. godine navodi se da je moguće da postoji veza između upotrebe i urođenih mana u gradu Nasiriji u Iraku. Kemijska toksičnost osiromašenog uranija smatra se značajnijim problemom od mogućih učinaka njegove radioaktivnosti. Mogući problemi su iritacija kože, zatajenja bubrega i rak.
UN-ovo Znanstveno povjerenstvo o učincima atomske radijacije nije pronašlo značajnu razinu trovanja u slučaju izloženosti osiromašenom uraniju, ali IAEA smatra da bi mogao postojati rizik za pojedince koji rukuju fragmentima takvog streljiva. Osiromašeni uranij može se upotrijebiti za ojačavanje oklopa na tenkovima, ali se preferira u izradi oružja zbog svoje izrazite gustoće i sposobnosti da probije konvencionalne oklope.
Ta vrsta municije zaoštri se tijekom udara u metu, što pojačava sposobnost probijanja oklopa. Nakon kontakta granata se zapali. Osim u tenkovske granate, taj se materijal može staviti u vrhove metaka i minobacačkih granata.
Ruski predsjednik Vladimir Putin, kritizirajući raniju odluku Londona da isporuči slično oružje za opremanje britanskih tenkova za ukrajinsko ratište, izjavio je da ono ima "nuklearnu komponentu". Međutim, britansko Ministarstvo obrane reklo je da su to denzinformacije i, braneći svoj potez, navelo da granate s osiromašenim uranijem upotrebljava već desetljećima.
Razvili su ih SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo 1970-ih. Prvi put su korišteni u Zaljevskom ratu 1991., a zatim na Kosovu 1999., te tijekom rata u Iraku 2003. godine. John Kirby, glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost, branio je američku odluku, koja označava preokret od prijašnjih stavova. Razlog za slanje je zaključak Amerikanaca da je to streljivo najbolje za opremanje tenkova Abrams koje šalje u Ukrajinu.
Ruska je strana poručila da je američki potez "pokazatelj nehumanosti" te da bi Amerika trebala prihvatiti da je ukrajinska ljetna protuofenziva neuspješna.