SITNI I SRETNI

‘A što je s kiselom ljutikom, biserom starim tisućljeće?’

U prošlih 300 godina utjecaji su se toliko izmiješali da je teško reći što je prava hrvatska hrana

ZAGREB - Ministarstvo turizma donijelo je pravilnik o utvrđivanju posebnog standarda - Hrvatska autohtona kuhinja, kojim je definirana hrvatska autohtona enološka i gastronomska ponuda.

Pašticada je došetala

Kada je riječ o aktivnostima gostiju koji dolaze na odmor u Hrvatsku, njih više od 70 posto, odmah nakon plivanja i kupanja, na drugo mjesto stavlja odlazak u restorane, slastičarnice i ostale ugostiteljske objekte. Na njihov zahtjev objekt će se označiti standardiziranom pločom s nazivom “Hrvatska autohtona kuhinja“ na hrvatskom i engleskom jeziku ako u jelovniku ima najmanje 70 posto jela s Popisa jela hrvatske gastronomske baštine.

- Ja sam kao Dalmatinac odrastao na pašticadi, a to je čisto antičko-bizantsko, potom prvenstveno venecijansko i grčko jelo koje je kod nas došetalo za vrijeme Mletačke Republike - smatra esejist, pjesnik i autor Veljko Barbieri.

Pisac i gastro znalac Ivica Prtenjača kaže da su se u posljednjih 300 godina utjecaji toliko izmiješali da je teško reći što je prava autohtona hrvatska hrana.

- Brudeta ima u svakoj dalmatinskoj kući, a jede se od Portugala do Turske.

Zanimljivo je, međutim, kako uz cijelu obalu imamo tradiciju sušenja ribe, a sušenu hobotnicu ne možete nigdje pojesti, kao ni juhu od dimljene ribe - kaže Prtenjača.

Mjesta za kiselu ljutiku

- Klasifikacija autohtonih hrvatskih jela je hvalevrijedna akcija. No, iz popisa se vidi da neka jela nisu samo naša, ali su drugačija uz naša ulja i sirovine. Pretpostavljam da će se popis širiti pa će svoje mjesto pronaći i kisela ljutika i jela s varenikom, naš gastronomski dragulj star više tisuća godina - kaže nutricionistica Olja Martinović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. lipanj 2024 21:48