Iako je uvođenje prava na nedostupnost radnika izvan radnog vremena bilo u Hrvatskoj na stolu na početku rasprave o donošenju novog Zakonu o radu prošle godine, u međuvremenu se od toga odustalo. Zašto? Jer se Vlada na kraju odlučila samo na ograničene izmjene ZOR-a kako bi mogla na vrijeme, odnosno do početka 2023. godine, primijeniti nove europske direktive te ispuniti reforme iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (i povući novac koji može dobiti iz EU za oporavak i otpornost).
Ili, kako je to objavilo Ministarstvo rada u sklopu javnog savjetovanja o izmjenama ZOR-a, dogovoreno je da će ta materija biti obuhvaćena "drugom fazom redefiniranja radnog zakonodavstva". Kada će se ta faza pokrenuti i promjene realizirati, to još nikome nije jasno.
Ukratko, to pravo vladajućima nije sporno, ali su sada odustali od njegova uvođenja jer su općenito sasjekli listu prava i pitanja koja dolaze u obzir za izmjenu ZOR-a, prihvativši samo one koji su ocijenjeni nužnima.
Kad je mogućnost uvođenja tog prava lani bila aktualna, u Ministarstvu rada su tumačili kako se nedostupnost radnika izvan radnog vremena predlaže u svrhu većeg stupnja zaštite zdravlja radnika te njihovog kvalitetnijeg privatnog života, a navodilo se i kako bi time Hrvatska postala druga država u Europskoj uniji koja je zakonski to pravo prepoznala u sveobuhvatnom smislu.
Naime, to bi podrazumijevalo pravo radnika da se isključi s mreže, da ne odgovara na pozive poslodavaca ili se na drugi način bavi poslom u vrijeme odmora.
U raspravama se čulo da to pravo postoji u poslovnim praksama nekih kompanija, ali zakonski je na takav način to propisala bila u EU jedino Irska, dok je Francuska prva uvela slično pravo koje je ograničila samo na pravo na isključenje s mreže (e-maila), a ne i općenito pravo na nedostupnost.
Na sličan način su to regulirale i Italija te Španjolska, a Belgija je uvela mogućnost da radnici o tome mogu pregovarati s Odborom za zdravlje i sigurnost na radnom mjestu.
To je pitanje bilo postavljeno i u ljetošnjem javnom savjetovanju, uz podsjećanje da i Europski parlament želi zaštititi temeljno pravo zaposlenika da se isključe s posla i ne budu dostupni izvan radnog vremena te je u siječnju prošle godine pozvao Europsku komisiju da osmisli zakon kojim se zaposlenicima izvan radnog vremena omogućuje isključivanje s posla bez posljedica.
Također je sudionik javnog savjetovanja Vitomir Begović naveo da je ove godine u Belgiji donesen novi zakon koji državnim službenicima omogućuje da isključe radnu e-poštu, poruke i telefonske pozive primljene izvan radnog vremena, bez straha od sankcija, a raspravlja se o planovima za proširenje novih zakona na zaposlenike u privatnom sektoru.