Sve više ljudi razmišlja o energetskoj neovisnosti, a brojni državni poticaji kod mnogih su ubrzali odluku da za vlastite potrebe počnu proizvoditi električnu energiju iz sunca, a u prošloj godini instalirano je gotovo tri puta više sunčanih elektrana nego svih godina prije toga.
Rekli su to Hini u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u kojem su sigurni da će bilanca za ovu godinu biti i veća.
Naime, Fond je pošli tjedan u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja objavio javni poziv za sufinanciranje do 50 posto troškova investicije svim građanima koji su u ovoj godini u svojim kućanstvima instalirali fotonaponsku elektranu ili to namjeravaju učiniti do kraja godine.
Tim javnim pozivom Fond predviđa s oko 12,5 milijuna eura sufinancirati više od 3500 elektrana u obiteljskim kućama. Prema potrebi će, kako su najavili, osigurati i dodatna sredstva.
Građanin, korisnik sredstava, će dobiti 600 eura po kilovatu nazivne snage refundacije troškova za ugrađenu fotonaponsku elektranu.
S obzirom da se u prosjeku ugrađuju fotonaponski sustavi snage šest do sedam kilovata, ovisno o tome, mogu računati na 3600 do 4200 eura poticaja.
Dodatno rasterećenje kod ugradnje solara je i nulta stopa PDV-a pa se umjesto sedam do osam godina, kućna elektrana može isplatiti već za četiri godine.
Računi za struju manji 75 do 80 posto
Proizvodnja vlastite energije rezultira, naravno, i značajno nižim troškovima za električnu energiju pa se tako s instaliranom fotonaponskom elektranom računi za struju mogu smanjiti u prosjeku 75 do 80 posto.
U Fondu kažu da niže režije može očekivati i 3250 kućanstava koja su dobila skoro 20 milijuna eura poticaja na prethodnom javnom pozivu Fonda za sufinanciranje korištenja obnovljivih izvora energije.
U sklopu tog prošlog javnog poziva, osim fotonaponskih elektrana sufinancirali su se i solari za pripremu tople vode te učinkoviti sustavi grijanja s dizalicama topline ili kotlovima na biomasu.
Najviše zahtjeva stiglo je od građana koji žive na području Vukovarsko-srijemske, Zagrebačke i Varaždinske županije te Grada Zagreba. Zahtjevi su se većinom odnosili na ugradnju fotonaponskih elektrana.
Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen najavio je kako će uskoro uslijediti i javni poziv od 120 milijuna eura rekordnih ulaganja u energetsku obnovu obiteljskih kuća.
U sklopu toga također će se nastaviti s 50 posto poticanjem ugradnje fotonaponskih elektrana jer se želi osigurati kontinuitet investiranja u solarnu energiju.
Građani gospodari svoje energije
Poticajno okruženje za ugradnju obnovljivih izvora energije približava nas europskim ciljevima klimatske neutralnosti i energetske neovisnosti, a u podlozi svih tih ciljeva je zapravo očuvanje okoliša i smanjenje emisija stakleničkih plinova, ali i ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama, koje su iz dana u dan sve vidljivije.
Iako je cijena energije za kućanstva u Hrvatskoj, zahvaljujući ekstenzivnim mjerama koje provodi Vlada kroz protekle dvije godine, dosta niža od EU prosjeka, energetski stručnjak Igor Grozdanić upozorava da je vrijeme jeftine energije prošlo i da je pravi trenutak da građani iskoriste dostupne poticaje za "obnovljivce" i "budu gospodari svoje energije".
On ističe kako bi Hrvatska s obzirom na broj sunčanih sati trebala biti u samom vrhu Europske unije po proizvedenoj solarnoj energiji.
"I dok su tvrtke u Hrvatskoj već ranije, ne samo zbog snižavanja troškova poslovanja nego i okolišnih direktiva Europske unije, u zelenoj tranziciji vidjele priliku za veću tržišnu konkurentnost, energetska neovisnost kućanstava bi uz kontinuirane i izdašne državne poticaje trebala u godinama koje slijede doživjeti svoj puni potencijal", smatra Grozdanić.
Napominje da u prilog tome idu i brojke, pa je tako u 2022. instalirano gotovo tri puta više sunčanih elektrana nego ukupno svih godina prije toga, a bilanca za 2023. će sigurno biti i veća zbog javnog poziva Fonda kojim će s oko 12,5 milijuna eura sufinancirati više od 3500 elektrana u obiteljskim kućama.
"Osiguravajući dovoljno sredstava Fond je anulirao dosadašnji model takozvanog najbržeg prsta, što svakako smatram pozitivnim iskorakom u daljnjoj solarizaciji Hrvatske", kaže Grozdanić.
Ističe i kako EU do 2030. ima ambiciozan cilj povećanja udjela obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji energije na 45 posto, što subvencije Fonda čini još atraktivnijima.
"U ‘borbi‘ protiv klimatskih promjena i Hrvatska će kroz sve veću instalaciju i ugradnju obnovljivih izvora energije dati svoj doprinos. Smatram da još uvijek možemo postati predvodnik u regiji što se tiče instalacija solarnih energana za građane i malo i srednje poduzetništvo, a u bližoj budućnost vidim liderstvo u geotermalnim i bioplinskim postrojenjima kao i u uporabi vodika u proizvodnim procesima industrije", optimističan je Grozdanić.
Jedan od uvjeta prijave na javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je da podnositelj zahtjeva u kući ima prijavljeno prebivalište te da je u zemljišno-knjižnom izvatku naveden kao vlasnik ili suvlasnik kuće. Kuće koje ulaze u kategoriju prijave površinom ne smiju biti veće od 600 četvornih metara i mogu imati najviše tri stambene jedinice.
U Fondu kažu da građani zahtjevu za sufinanciranje instaliranja fotonaponske elektrane trebaju priložiti i građevinsku dozvolu ili drugi odgovarajući akt prema Zakonu o gradnji. Uz odgovarajući dokaz o plaćenom računu za kupljenu i ugrađenu opremu potrebna je i potvrda za trajni pogon izdana od operatora distribucijskog sustava kojim se dokazuje da je elektrana instalirana i puštena u rad tijekom 2023. godine.