Od 1. siječnja Hrvatska je članica Schengena i eurozone, a kako bi proslavili taj važan događaj naši su se vrli ministri u novogodišnjoj noći razletjeli na sve strane. Dok su ministri vanjskih i unutarnjih poslova rušili rampe na graničnim prijelazima sa Slovenijom i Mađarskom, ministar financija malo iza ponoći izvukao je prve "hrvatske" eure na bankomatu ispred zgrade Hrvatske narodne banke. Veliko finale odigralo se 1. siječnja kada je premijer Andrej Plenković na Bregani dočekao predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen i predsjednicu Slovenije Natašu Pirc Musar. "My dear, happy New Year", uskliknula je šefica Europske komisije hrvatskom premijeru. Kasnije su sjeli i na kavicu, koju je Plenković platio svježe isprintanim novčanicama eura.
Proslava ulaska u Novu godinu bila je popraćena dosad neviđenim mamurlukom i pratećom glavoboljom. Krivac ovog puta nije bilo pretjerivanje u širokoj paleti alkoholnih pića, već beskrupulozan manevar vlasnika kvartovskih kafića, pekarnica, dućana, frizeraja… Iako većinu poznajemo godinama, oni su nam Novu čestitali velikom pljačkom. Bez pardona su preko noći podignuli cijene za 10, 20, pa i više posto. Iako se dogodilo ono što je valjda svima (osim tragično naivnima) odavno bilo jasno, da će ulazak u eurozonu biti iskorišten za veliko poskupljenje, razina bezobrazluka trgovaca, a pogotovo obrtnika naprosto je šokantna.
Građani i mediji istog su časa shvatili da smo opljačkani, pa je Vladin tim morao pokrenuti veliku akciju sanacije štete. Pozvali su predstavnike trgovačkih lanaca, a nakon što su shvatili da ih trgovci ne zarezuju ni pet eurocenti, Vlada je donijela zaključak kojim traži da se pod hitno vrate cijene koje su važile na Staru godinu. "U samo dva dana cijene u trgovinama, kafićima, restoranima i uslužnim radnjama porasle su u prosjeku za 31 posto", tvrde državni inspektori. Kako će rat Vlade s obrtnicima i trgovcima završiti nezahvalno je prognozirati, bez obzira na prijetnje o ukidanju energetskih subvencija.
Ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu brzo će pasti u drugi plan, a godinom će dominirati borba građana da zadrže kakav-takav standard, te borba političkih lidera da svoje stranke u potpunosti pripreme za pravi rat koji će trajati cijelu 2024. godinu. Već na proljeće iduće godine održat će se izbori za zastupnike u Europskom parlamentu, a euroizbori su se dosad pokazali jako važnima za sve političke aktere, jer oni jako dobro oslikavaju kakvo je raspoloženje birača i koliko su nabrušeni na aktualnu vladu. Iz perspektive birača ti izbori nemaju veliku težinu stoga ih mnogi koriste kako bi svojim glasovima kaznili ili nagradili aktualnu vladu, a oporbenim liderima poručili što zaista misle o njima. Samo dva-tri mjeseca kasnije održat će se parlamentarni izbori. Izborna super-godina završava u prosincu kada će se održati predsjednički izbori. A u kakvoj su formi politički lideri i njihove stranke uopće ušli u 2023.? Nominalni lider opozicije Peđa Grbin i njegov SDP su u strašno lošoj formi. U puno boljoj nije ni Tomislav Tomašević i Možemo!, a jedinu oporbenu žilavost pokazuje Most pogonjen energijom Nikole Grmoje. Uz ovakvu oporbu šef Vlade i HDZ-a Andrej Plenković zasad može biti miran.
Tko je pogriješio u slučaju posvojenja djece iz Konga, zbog kojeg su četiri hrvatska para pritvoreni od početka prosinca, još nije jasno. DR Kongo ne daje informacije, pa osim spominjanja sumnje na trgovinu djecom još uvijek nije poznato za što se konkretno terete posvojitelji. Istraga traje i u Hrvatskoj, no za sada je u tijeku prebacivanje nadležnosti s institucije na instituciju. Činjenica je da djeca, koja su trebala biti posvojena, imaju hrvatsko državljanstvo i ostalu papirologiju, ali isto tako nejasno je zašto je zaobiđen postupak koji ide preko Ministarstva socijalne skrbi, te zašto dva od četiri para uopće nisu bila u sustavu posvojenja. Više nadležnih tijela dobilo je za zadatak utvrditi što se zaista dogodilo, je li netko falsificirao kongoanske dokumente te je li tko zakazao u procesu posvojenja djece koja su dobila hrvatske dokumente. Ionako čudnu priču punu nepoznanica dodatno je zakomplicirao čelnik Vrhovnog suda Radovan Dobronić rekavši da su naši sudovi pogriješili i kako nije valjana procedura na temelju koje su djeca iz Konga dobila hrvatske papire zato što je Kongo potpisnik Konvencije o zaštiti djece pa procedura treba biti drugačija. No, Dobronić je pomiješao dvije države: Republiku Kongo i Demokratsku Republiku Kongo.
Dramatične klimatske promjene uzrokovale su i ekstremne vremenske prilike s obje strane Atlantika. Dok je ledena oluja paralizirala Kanadu i veliki dio SAD-a, u Europi padaju rekordi - u Nizozemskoj, Litvi, Latviji, Češkoj, Poljskoj, Danskoj i Bjelorusiji zabilježene su najviše zimske temperature u povijesti. U Varšavi je na Novu godinu izmjereno 18,9 stupnjeva, a u Španjolskoj i preko 25 stupnjeva Celzijevih. Prvog siječnja u Bilbaou temperatura je bila identična prosječnoj za srpanj, dok su vlasti u Barceloni naredile štednju vode.
Ekstremne siječanjske temperature pokvarile su i skijaško natjecanje na zagrebačkom Sljemenu - Snježnu ili, kako bi cinici rekli, Blatnu kraljicu. Unatoč temperaturama debelo iznad deset stupnjeva i sljemenskom blatu, staza nakrcana umjetnim snijegom još je nekako izdržala prvu utkru u srijedu, dok je utrka zakazana za četvrtak morala biti otkazana. Zbog visokih temperatura i jakog vjetra koji je puhao cijelu noć, stručni žiri odlučlio je na koncu zabraniti drugu slalomsku utrku Svjetskog skijaškog kupa.
Od 1. siječnja sve Francuskinje i Francuzi mlađi od 25 godina moći će u bilo kojoj ljekarni besplatno dobiti kondome. Francuska vlada tom mjerom želi spriječiti neželjene trudnoće, kao i širenje spolno prenosivih bolesti. Taj je program prvotno bio namijenjen samo za osobe od 18 do 25 godina, ali je nakon kritika proširen i na maloljetne djevojke i mladiće. Treba napomenuti da se od lani u Francuskoj provodi i mjera o besplatnoj kontracepciji (pilule i spirale) za sve djevojke i žene mlađe od 25 godina.
Jevgenij Prigožin, zloglasni šef paravojne ruske skupine Wagner, snimljen je kako ravnodušno promatra tijela svojih poginulih boraca ugurana u crne vreće u improviziranoj mrtvačnici negdje u Donbasu. Na videosnimci se vidi kako tajkun povezan s Kremljem govori: "Njihovi ugovori su istekli. Ići će kući sljedeći tjedan u metalnim kutijama. Oni su herojski poginuli na fronti". A dok su leševe utovarivali na nosila, Prigožin je cinično poručio: "Zbogom dečki. Sretna Nova godina!"
*Kroz političku analizu tjedna, koju uređuje zamjenik glavnog urednika Jutarnjeg lista Nino Đula, vode vas naši novinari Goran Penić, Marko Špoljar i Ivanka Toma