Iako subota nije bila baš sunčana i topla kako to zna biti u Splitu, vrijeme nije omelo zainteresirane građane da se odazovu pozivu udruge Permakultura Dalmacija i dođu u park Zvončac kako bi sudjelovali u razmjeni sjemena starih i udomaćenih sorti povrća.
- Pozivamo vas da nam se pridružite i donesete sjeme koje želite razmijeniti sa vrtlarima iz naše udruge i svima koji će nam se pridružiti sa svojim zalihama sjemena. Pridružite nam se i ako nemate sjeme za razmjenu ali vas zanimaju teme sjemenarstva i vrtlarstva. Upoznajte se i sa ostalim aktivnostima koje organizira i u kojima sudjeluje Permakultura Dalmacija, upoznajte se sa našim članovima i iskoristite priliku da se uključite u rad udruge. Za vas smo pripremili poklon paketiće sjemena kojeg možete posijati, razmnožiti i na nekoj budućoj razmjeni doći sa vlastitim sjemenom – stajalo je u pozivu udruge koji je privukao građane.
Mogli su razmijeniti razne vrste sjemena iz Hrvatske i regije, ali i drugih, udaljenijih krajeva svijeta.
- Rajčice, tikvice, krastavci, salate...more je sorti, ima svega, i mladih sorti koje su kratko na tržištu i onih koji su stare sto godina i iz generacije u generaciju i to je ono što čini našu baštinu – kazala nam je Antonija Mihaljević, voditeljica razmjene sjemena starih i udomaćenih sorti povrća.
Istaknula je i kako im je Karmela Kiš, poznata permakulturna dizajnerica donirala veliku količinu sjemena, što je za udrugu Permakultura Dalmacija i njezine članove predragocjeno.
U ovoj godini Permakultura Dalmacija nastavlja razvijati banku sjemena kako bi očuvali stare sorte i potaknuli njihovo korištenje u vrtlarstvu.
- Krenuli bismo prvo sa edukacijama kako prikupljati sjeme jer želimo da što više ljudi sudjeluje. Želimo da se sjeme očuva jer ono ima neko svoje vrijeme trajanja nakon kojega se mora razmnožiti jer poslije klijavost opada – kazuje Antonija dodajući kako je sjemena puno jer je veliki broj vrsta povrća, voća, cvijeća i unutar njih njihove razne sorte.
- Kad bi se sve stavilo na jedno mjesto bilo bi fascinantno, a jutrošnja razmjena je to pokazala. Došlo je puno ljudi i bilo je zabavno. Nadamo se da će toga biti sve više i da će se svijest ljudi otvoriti po tom pitanju jer jedino na taj način možemo čuvati bioraznolikost sjemena koje je na kraju hrana na našem stolu – ističe Antonija.
Dodaje kako neće odbijati nijedno sjeme, ali će se više fokusirati na naše podneblje.
- Stare i udomaćene sorte se same, prirodno, postupno, prilagođavaju klimatskim promjenama i prirodnim uvjetima. To je drugačije nego da npr. neko sjeme dođe sa sjevera Amerike. To ne želimo izgubiti nego sačuvati – naglasila je Antonija Mihaljević.
Inače, u udruzi Permakultura Dalmacija, u pozivu za subotnji događaj, istaknuli su kako očuvanje tradicionalnih sorti sjemena nije samo vrtlarski i ekološki prioritet već i nacionalni interes i dio baštine koju su očuvale generacije naših predaka.
Spomenimo kako su Strategija od polja do stola i Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.- Vraćanje prirode u naše živote, ključni dijelovi europskog zelenog plana kojim se želi do 2050. u Europi postići klimatska neutralnost.
U rezoluciji od 20. listopada 2021. o Strategiji „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav Europski parlament “naglašava važnost osiguravanja sigurnosti i raznolikosti sjemenskog i biljnog reprodukcijskog materijala kako bi se osigurali stabilni prinosi i sorte biljaka prilagođene pritiscima klimatskih promjena, uključujući tradicionalne i lokalno prilagođene sorte, te sorte pogodne za ekološku proizvodnju i poljoprivredne sustave s niskim ulaganjem, osiguravajući pritom transparentnost i slobodu izbora poljoprivrednicima te pristup genetskim resursima i inovativnim tehnikama uzgoja biljaka kako bi pridonijeli zdravom sjemenu i zaštitili biljke od štetnih štetočina i bolesti te pomogli poljoprivrednicima u rješavanju sve većih rizika uzrokovanih klimatskim promjenama, osiguravajući poticaj za otvorene inovacije pomoću različitih sorti biljaka”.
Parlament pozdravlja najavu revizije propisa o stavljanju na tržište tradicionalnih i lokalno prilagođenih kultura kako bi pomoglo njihovu očuvanju i održivoj upotrebi, te ističe potrebu za poduzimanjem mjera za lakšu registraciju sorti sjemena, uključujući za ekološki uzgoj, i za olakšavanjem pristupa tržištu za tradicionalne sorte i sorte prilagođene lokalnim uvjetima.
