Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan (SDP), potpredsjednica eurosocijalista, u svom se parlamentarnom radu angažirala i u poticanju doniranja hrane, odnosno smanjivanju bacanja hrane. Nakon što je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo rezultate statističkog istraživanja, provedenog u 2021. godini, prema kojima u Republici Hrvatskoj godišnje u kućanstvima i poslovnom sektoru nastane 286.379 tona otpada od hrane ili 71 kilogram po stanovniku, zastupnica Borzan odgovorila nam je na nekoliko pitanja o toj problematici.
Kako komentirate rezultate statističkog istraživanja koje je predstavilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja?
- Rezultati su očekivani, vrlo su slični istraživanjima na razini EU. Pola građana EU ne razumije razliku između „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“, a hrvatsko istraživanje je pokazalo da jedna četvrtina ispitanika baca hranu odmah po isteku ovog drugog roka, iako je ta hrana još sigurna za jelo. Naime, „najbolje upotrijebiti do“ znači da proizvođač tvrdi da je do tog dana proizvod najkvalitetniji, da npr. zadržava optimalnu hrskavost i boju, a može biti jestiv dugo nakon isteka roka. Upravo zato ove godine pokrećemo izmjene tih oznaka, da poboljšamo njihovo razumijevanje i smanjimo bacanje hrane.
Pozitivno je što su izmjerene količine bačene hrane u RH u 2021., 286.379 tona otpada od hrane godišnje ili 71 kilogram po stanovniku, manje od procjena koje je prije nekoliko godina provela Europska komisija. Tada je brojka za našu zemlju bila oko 400 tisuća tona godišnje. To je djelomično radi upotrebe nove metodologije mjerenja, ali vjerujem da dio smanjenja proizlazi i iz brojnih aktivnosti koje su provedene u međuvremenu.
Što se može zaključiti kad je riječ o kućanstvima i bacanju hrane? Kako ljude potaknuti da ne bacaju hranu? Tko bi sve trebao biti angažiran na tom planu?
- I te brojke su slične onima na razini EU, domaćinstva su glavni izvor bacanja hrane. Tu treba razlikovati nejestive ostatke hrane, poput kostiju, kora i sličnog, od jestive hrane koja se baci radi npr. nerazumijevanja rokova ili loše planirane kupnje. Edukacija je najbitnija da se u tom segmentu smanji bacanje. Nužno je obrazovati društvo, pogotovo mlade o vrijednosti hrane, o tome koliko truda i resursa ide u njenu proizvodnju.
Realizirala sam suradnju sa Svjetskom organizacijom za hranu (FAO) da se u hrvatske škole uvede njihov pilot program obrazovanja o hrani. O svom trošku sam dala prevesti priručnike i prateći materijal za osnovne škole. Od 2020. u četrdeset i šest osnovnih škola i vrtića grada Osijeka djeca uče o vrijednosti hrane, što je potrebno da hrana od polja dođe do stola, koliko se troši resursa i koliko truda moraju uložiti poljoprivrednici da je proizvedu. Time postaju mali ambasadori protiv bacanja hrane koji će naučeno prenijeti i svojima kod kuće.
S obzirom da ste angažirani u poticanju doniranja hrane, gdje još vidite prostora za napredak u tom smislu?
- Nakon ukidanja plaćanja PDV-a na donacije 2015. doniranje u Hrvatskoj se nije bilo značajno povećalo, a jedan od glavnih razloga je logistička neopremljenost humanitarnih organizacija. Nedostaje kamiona, skladišta, hladnjača i ljudi, a taj se segment organizacije sustava doniranja može sufinancirati iz EU fondova poput FEAD-a.
Nadalje, trebalo je podići vidljivost donatora i doniranja. Zato sam s Mrežom hrane 2018. pokrenula inicijativu „Najdonator“ kojom na godišnjoj razini odajemo priznanje tvrtkama koje su se istakle doniranjem hrane u prošloj godini. Vjerujem da nema nikoga tko ostaje ravnodušan na pune kontejnere kruha iza trgovačkih lanaca i reakcija javnosti je uvijek snažna.
No, u isto vrijeme neki od proizvođača i trgovaca redovito i obilato doniraju što dobiva puno manji odjek u javnosti. Takve tvrtke želimo nagraditi da budu primjer onima koji društvenu odgovornost i solidarnost zanemaruju. Nagradu dodjeljujemo već tri godine, i od velikih tvrtki kao donatori hrane se iznimno ističu Dukat i Konzum. Od manjih tvrtki valja spomenuti Sana Delikatese. Sa zadovoljstvom mogu primijetiti kako se od 2017., otkad dodjeljujemo „Najdonator“, vrijednost donirane hrane u RH gotovo utrostručila, s 10 na skoro 30 milijuna kuna.
Koliko su ostvareni ciljevi iz Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske 2019. – 2022. koji je Vlada RH donijela 2019.?
- Često kritiziram vladu i ministre, no u ovom segmentu, borbi protiv bacanja hrane, moram uputiti i koju pohvalu. S resornim ministarstvima komuniciram na ovu temu i pratim što rade od 2016., kada sam bila izvjestiteljica EP-a za smanjenje bacanja hrane, i Hrvatska je od tada napravila značajan iskorak što se tiče regulatornih i drugih mjera. Povezali su se s organizacijama civilnog društva koje se bave s ovim problemom i usvojili neke njihove prijedloge, poput informatičkog sustava koji spaja donatore i humanitarne organizacije.
