Poljski planovi za izgradnju nove generacije plinskih elektrana onemogućili bi ju da ispuni cilj neto nulte emisije do 2050. godine. Nova postrojenja također bi koštalo porezne obveznike 4,4 milijarde dolara (3,8 milijardi eura), pokazuje istraživanje think tanka Carbon Tracker.
Ova istočnoeuropska zemlja uglavnom se oslanja na ugljen. Stoga se planovi za udvostručiti postojeći kapacitet proizvodnje električne energije na plin, na više od 8 gigavata (GW) do 2030., smatraju prijelazom prije prelaska na nuklearne i obnovljive izvore energije.
Zato je Carbon Tracker analizirao financijsku održivost pet planiranih plinskih postrojenja s kombiniranim kapacitetom od 3,7 GW, koje bi trebale početi s radom između 2023. i 2027., što bi značajno povećalo trenutna plinska postrojenja u Poljskoj. Izračunat je nivelirani trošak energije – prosječni trošak svake jedinice energije proizvedene tijekom životnog vijeka svakog postrojenja – za nove obnovljive izvore energije i za pet plinskih projekata. U izvješću se navodi da će pet projekata biti skuplje ulaganje nego što bi to bile vjetroelektrane na kopnu, vjetroelektrane na moru ili solarne farme.
"Obnovljivi izvori energije podržani baterijskim skladištem mogu odgovoriti na vrhunce i pad potražnje, pružajući fleksibilnost usporedivu s novim plinskim postrojenjima. Solarna energija sa skladištem bit će jeftinija od plina od 2024., a vjetra na kopnu od 2025. Ako plinske elektrane budu u pogonu 30 godina, za Poljsku će biti nemoguće dostići cilj nulte neto emisije do 2050. godine. više od 200 milijuna dolara (174,8 milijuna eura)", navodi se u izvješću.
Poljska vlada je izjavila da podržava ambiciozne klimatske ciljeve EU-a, no i dodala kako njihovo postizanje treba biti "sigurno za društvo i korisno za gospodarstvo".
-S obzirom na to da su cijene na veleprodajnom tržištu plina rekordno visoke u posljednjih 12 mjeseci, a rastuće političke tenzije u Europi povećavaju prijetnju da bi se izvori opskrbe plina mogli staviti pod međunarodne sankcije, sada nije vrijeme da nacije povećavaju svoju ovisnost o plinu- izjavili su za Reuters, Jonathan Sims i Lorenzo Sani, analitičari za energetiku i komunalne usluge u Carbon Trackeru.
Podsjetimo, prema Europskom zakonu o klimi koji je Europski parlament usvojio 2021. godine te koji je stupio na snagu 29. srpnja, Europska unija se obvezala postati klimatski neutralna do 2050. godine, što znači nula stakleničkih emisija i to, osim rezanjem istih, investiranjem u zelene tehnologije i zaštitu prirodnog okoliša. Aktualni ciljevi EU idu u prilog smanjenju emisije stakleničkih plinova od 55 posto do 2030. u odnosu na razine iz 1990. godine.
