Zastupnici Europskog parlamenta održali su raspravu o dezinformacijama i ulozi društvenih platformi i zatražili od Komisije jačanje pravila za borbu protiv lažnih vijesti.
Predsjednik Posebnog odbora Europskog parlamenta za vanjsko uplitanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje (INGE), Raphaël Glucksmann, upozorio je da alati koje trenutačno imaju u borbi protiv dezinformacija nisu dovoljni.
"Protiv Europske unije vodi se hibridni rat. Internetske platforme postale su esencijalna mjesta za demokratsku raspravu. Usprkos tome, one su velika prijetnja jer ih zlonamjerni akteri koriste za širenje dezinformacija s ciljem destabiliziranja Unije. Moramo poboljšati regulativu i prijedlog paketa mjera za digitalne usluge mora biti što prije dovršen. Trebamo pojačati naš arsenal koji nam služi za borbu protiv dezinformacija", poručio je Glucksmann.
Europarlamentarci traže zabranu mikrociljanja u okviru političkog oglašavanja te kontroliranje korištenje algoritama.
"Algoritam ne može razlikovati između dobrog i lošeg. Algoritam radi na temelju kapitalističke logike i on može samo stvarati profit. Ako je za profit važno, on će utjecati na mentalno zdravlje djece, promijenit će naše društvo i polarizirati ga. Danas algoritmi odlučuju što ćemo pročitati i što ćemo misliti. Zlonamjerni igrači to iskorištavaju i dominiraju društvenim mrežama s lažnim informacijama koje su skrojene po mjeri. Ne možemo gledati skršenih ruku, trebamo konkretne korake protiv dezinformacija kako bismo zaštitili naše građane", poručila je mađarska zastupnica Anna Júlia Donáth (Renew Europe).
Nekoliko eurozastupnika se referiralo na izlaganje zviždačice Frances Haugen pred američkim Kongresom u kojem ona otkriva da je Facebook znao da optimizira sadržaj koji stvara polarizaciju i širi mržnju, ali da nije htio promijeniti algoritme jer mu je profit bio važniji od ljudi. Zastupnici su pozvali Haugen da dođe svjedočiti u EU parlament napominjući kako bi njezina otkrića bila korisna dok europarlamentarci rade na formiranju paketa zakona o digitalnim uslugama.
Europska komisija je u listopadu 2018. uspostavila Kodeks dobre prakse za internetske platforme, oglašivače i druge ključne igrače koji su se obvezali raditi na suzbijanju dezinformacija. U svibnju ove godine izdane su smjernice za jačanje Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija koje od potpisnika zahtijevaju jače napore i strože mjere u borbi protiv manipulativnih tehnika dezinformiranja. Europarlamentarci sada pozivaju Komisiju da razmisli o uvođenju sankcija za vanjsko uplitanje u unutarnje poslove jer se samoregulacija pokazala nedovoljno učinkovitom.
"Društvene mreže su instrumenti koji su postali ključni za širenje dezinformacija. To su jaki instrumenti kojima se koriste beskrupulozni ljudi koji žele napasti Europu i naše demokratske vrijednosti. Nije dovoljno samo izjavljivati dobru volju i tražiti mehanizam za samoregulaciju platformi. Trebamo druge obvezujuće dokumente. Komisija je predstavila novi kodeks dobe prakse za suzbijanje dezinformacija, a uredbom o digitalnim uslugama mi idemo korak dalje", izjavio je tijekom rasprave u Strasbourgu Pierfrancesco Majorino (S&D).
Zastupnik Tomislav Sokol (EPP) dodao je kako je akt o digitalnim uslugama važan, ali ne i dovoljan instrument za suzbijanje lažnih informacija na internetskim platformama.
"Radi se o dubokom problemu čije rješavanje vuče i kazneno pravo, medijsko zakonodavstvo, odnose s trećim državama, ali i obrazovni sektor koji mora oblikovati nove generacije koje će biti u stanju razlučiti točne informacije od dezinformacija. Moramo spriječiti cenzuru i korištenje društvenih mreža u svrhu promoviranja jedne ideološke opcije", izjavio je Sokol.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, Sunčana Glavak (EPP), također je napomenula kako je jedna od najboljih načina borbi Unije protiv dezinformacija digitalno obrazovanje mladih.
"Nikada nećemo informaciju učiniti da bude prva ispred dezinformacija, ali ne smijemo u tom procesu nikako odustati. Društvene mreže u jednom su nam smislu dale snažan demokratski zamah, a s druge strane otvorile su prostor za štetna djelovanja. Ovom neograničenom prostoru za širenje dezinformacija moramo pristupiti sustavnije nego što je to danas. Trebamo pružiti potporu novinarima i stvoriti konkretne korake kako ćemo uključiti naše mlade u medijsku pismenost", izjavila je Glavak.
Europski parlament je u rujnu 2020. osnovao Poseban odbor za vanjsko uplitanje u sve demokratske procese u EU-u, uključujući dezinformacije. Nakon godine dana rada i rasprave sa stručnjacima, europarlamentarci su zaključili da je potrebno uspostaviti bolju transparentnost i pluralizam, potrebno je više sredstava za borbu protiv hibridnog ratovanja i bolja koordinaciju država članica.
