U sklopu Šestog Međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu, održana je panel rasprava posvećena mladim poljoprivrednicima pod nazivom: Nove mogućnosti u ruralnom prostoru za mlade – Izazovi i prilike. Na panelu, koji je moderirala Jasna Damjanović, sudjelovali su Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, Sunčana Glavak, eurozastupnica i ambasadorica projekta Mladi poljoprivrednik, predstavnica OPG Dario Pocedulić, koji je ovogodišnji najbolji mladi poljoprivrednik. Tamara Procedulić, Goran Punda, izvršni direktor kooperacije ENNA Fruit te prošlogodišnji najbolji mladi poljoprivrednik David Pejić.
Zastupnica u Europskom parlamentu i ambasadorica izbora najuspješnijeg mladog poljoprivrednika Sunčana Glavak, iznijela je niz statističkih pokazatelja te je usporedila trendove u hrvatskoj poljoprivredi s trendovima u ostalim zemljama Europske Unije. „U poljoprivredi se Hrvatska vrlo teško može uspoređivati s Nizozemskom, jer se radi o različitim konceptima poljoprivredne proizvodnje. Hrvatska, svakako, ima veliku prigodu i mogućnost u ekološkoj proizvodnji. U ovom trenutku, nikada nije bilo više financijskih sredstava na raspolaganju ali smo svjesni i toga da postoje neka značajna ograničenja u dijelu ljudskih kapaciteta. Konkretno, nužno je značajno povećati broj zaposlenika u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi jer je postojeći broj nedostatan za potrebe poljoprivrednika“, istaknula je Sunčana Glavak, koja je naglasila da je proizvodnja hrane prvorazredno sigurnosno pitanje.
Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede naglasio je da će mladi poljoprivrednici biti nositelji poljoprivredne proizvodnje u budućnosti. „Već sada preuzimaju gospodarstva od svojih roditelja, samostalno se razvijaju i napreduju i jako su inovativni. Naš cilj je imati 20 posto mladih poljoprivrednika do 2030. godine.U svemu ovome ključno je stvoriti pozitivno ozračje i to smo već uspjeli napraviti. Jedan od naših ključnih ciljeva je bilo upravo stvoriti pozitivno ozračje. Mogu odgovorno reći da smo uspjeli stvoriti pozitivno ozračje što se tiče poljoprivrede“, istaknuo je Zdravko Tušek, koji je svoje tvrdnje potkrijepio statistikom i brojkama. Iznio je i zanimljiv podatak da je u proteklih devet godina u projektu mladi poljoprivrednik sudjelovalo preko 500 mladih poljoprivrednika i da ih se svake godine sve više prijavljuje. Složio se sa Sunčanom Glavak kako uspješne mlade poljoprivrednike treba promovirati.
Više mladih poljoprivrednika
David Pejić, vlasnik najstarijeg hrvatskog ekološkog imanja, Zrno eko imanja iz Habjanovca, prošlogodišnji je pobjednik izbora za mladog poljoprivrednika. Pejić naglašava da je što se tiče razvoja hrvatske poljoprivrede, nužno postići konsenzus oko ciljeva koje želimo postići. „ Naš cilj je, očito, to da želimo imati što je moguće više poljoprivrednika a pogotovo više mladih poljoprivrednika. Odmah je vidljivo da se mora okrenuti prema motiviranju mladih ljudi koji žive u urbanim sredinama jer ih za te ciljeve nema dovoljno u ruralnim sredinama. Treba ih animirati da se počnu baviti poljoprivrednom proizvodnjom. U svemu tome, ključno je da se u poljoprivredni sustavi vrednuju rad. Govorim o sustavu koji vrednuje ljudski rad, a vrednuje i utjecaj u očuvanju okoliša. Ekološka proizvodnja u svakom slučaju u tom dijelu pruža rješenja. Važno je naglasiti kako ekološka proizvodnja nije proizvodnja koja vraća na način poljoprivredne proizvodnje od unazad 50 ili 100 godine, nego se radi o proizvodnji koja prati sve suvremene trendove. Tržište za ekološke proizvode raste sve više. Sve više građana traži ekološke proizvode. Cijena nije toliko u prvom planu koliko zdravlje a kada bi u cijenu uvrstili sve troškove i posljedice po zdravlje okoliš, onda je pitanje jesu li skuplji ekološki ili konvencionalni proizvodi“, ističe David Pejić.
Tamara Pocedulić, koja je sa suprugom Darijom u potpunosti uključena u poljoprivrednu proizvodnju, kaže da su se kao mladi poljoprivrednici usmjerili uglavnom na jedan proizvod a to je uzgoj heljde . Proizvode još neke kulture, ali to im nije toliko u fokusu kao što je heljda. „Odabrali smo jednu kulturu i jedan cilj koji razrađujemo i nadograđujemo . Iz tog razloga bi i preporučila mladim ljudima, koji se žele baviti profesionalno poljoprivredom, da odaberu svoj cilj i smjer te da im to bude vodilja u poslovanju. Mi smo se odlučili za heljdu jer je to na našem varaždinskom području tradicijska kultura . Razrađujemo sve mogućnosti i nadograđujemo taj naš cilj. Ne koristimo heljdu samo za prehrambene proizvode nego i za proizvode opće namjene Surađujemo sa srednjim školama kao mentori tako da na imanju primamo učenike. Unatrag nekoliko mjeseci primili smo dvije grupe učenika a jedna je bila iz Belgije. Ti učenici su kod nas učili izradu tradicijskih proizvoda . Tradiciju treba poštivati i čuvati ali je treba i prilagoditi modernim trendovima“, smatra Tamara Pocedulić.
Goran Punda, izvršni direktor kooperacije ENNA Fruit iznio je podatak kako ova tvrtka preko svojih pet otkupnih centara surađuje s preko 1000 kooperanata u Hrvatskoj te da ima vlastitu plantažu jabuka. „Potičemo mlada obiteljska gospodarstva na razne načine, educiramo ih, potičemo na certificiranje...Naša zadaća za usklađivanjem berbe i proizvodnje nije niti malo laka, zbog velikog broja malih proizvođača s kojima radimo. Mlade poljoprivrednike savjetujemo da imaju ciljanu i specijaliziranu proizvodnju te da se trude kako bi produžili sezonu berbe. Nužno je težiti prema samodostatnosti poljoprivredne proizvodnje“, istaknuo je Punda.