U Hrvatskoj, baš kao i ostatku svijeta, traje prava solarna revolucija. U posljednje se tri godine u zemlji gotovo upeterostručio broj kućnih solarnih elektrana te ih danas brojimo više od pet tisuća, s time da će ta brojka svakako sve više i više rasti.
Jedan od najvećih igrača na domaćem tržištu jest svakako Energia Naturalis (ENNA) koja je samo u protekloj godini ugovorila više od tisuću solarnih elektrana. Postavljene elektrane smanjile su ekološki otisak za oko 2000 tona C02, što je ekvivalent sadnji 180.000 stabala, a pozivi zainteresiranih kupaca ne prestaju dolaziti.
Nenad Ukropina, član Uprave ENNA Opskrbe, istaknuo nam je da iza velikog “booma” stoji ponajviše činjenica da je oprema postala cjenovno prihvatljivija. Prema godišnjem izvješću Berkely Lab-a “Tracking The Sun” iz 2022., cijena sustava solarnih elektrana za kućanstva pala je za 39 posto tijekom posljednjeg desetljeća - sa 6,2 dolara po vatu u 2012., na 3,8 dolara po vatu. No, povećanoj zainteresiranosti iskorištavanju sunčeve energije je svakako “kumovala” i sve snažnija orijentiranost ljudi prema energetskoj samoodrživosti zbog značajnijeg rasta cijena energenata.
Iz rečenog, dakle, možemo zaključiti da u Hrvatskoj stvarno vlada svojevrsna revolucija, ali za nekoliko godina može se očekivati novo poglavlje u „solarnoj priči“ koje bi moglo promijeniti domaće tržište. Pritom će na važnosti značajno dobiti baterije za solarne elektrane, odnosno tehnologija za skladištenje viškova proizvedene električne energije, te će u prednosti biti svi oni koji imaju elektrane kompatibilne sa sustavima pohrane energije.
Kako nam je objasnio Ukropina, trenutno je u Hrvatskoj na snazi sustav netiranja (prebijanja) proizvedene i potrošene električne energije unutar jednog mjeseca. Jednostavnije rečeno, kada kućna solarna elektrana proizvede više struje nego što je kućanstvu potrebno, taj višak ide natrag u mrežu opskrbljivača električne energije. Mreža u tom slučaju služi kao svojevrsno skladište jer domaćinstvo može u bilo kojem trenutku tekućeg mjeseca povući taj višak natrag. Kućanstvo tako može ostvariti godišnje uštede u iznosu do 100 posto u odnosu na dosadašnji trošak za električnu energiju.
Posljednje izmjene zakona o obnovljivim izvorima energije produljile su takav „režim“ u Hrvatskoj do kraja 2025., no u nekim zemljama već su na snazi značajne razlike u cijeni isporučene i primljene struje.
Samostalna proizvodnja
- U Njemačkoj je taj omjer i do 1:8, odnosno cijena po kojoj kućanstvo kupuje električnu energiju je osam puta veća od one po kojoj predaje energiju u mrežu. Na taj vas način sustav zapravo stimulira da što više koristite struju koju samostalno proizvedete. No, nemoguće je u potpunosti iskoristiti svu proizvedenu električnu energiju jer vas većinu dana zapravo nema u stanu ili kući, tako da u pravilu kućanstvo koristi između 30 do 40 posto, maksimalno 50 posto električne energije koliko elektrana proizvede – objašnjava Ukropina.
I tu u priču zapravo ulaze baterije, odnosno vlastito skladište viška proizvedene električne energije. Tehnologija je već sada dostupna, no nisu svi sustavi, odnosno elektrane spremni za implementaciju. Naime, oprema je u posljednjih deset godina, osim što je postala cjenovno prihvatljivija i uvelike napredovala, tako da trenutno na tržištu postoje dvije vrste kućnih solarnih elektrana – s centralnim inverterom i s mikroinverterima.
Mikroinverteri i inverteri su uređaji koji se koriste u solarnim panelima za pretvaranje jednosmjerne struje proizvedene u solarnim panelima u izmjeničnu struju koju možemo koristiti za napajanje uređaja u kućanstvu.
Inverter je centralizirani uređaji koji se obično postavlja na zid kuće ili u garažu. Bez obzira na broj panela na krovu, koristi se jedan inverter za sve solarne ploče u sustavu, a u slučaju kvara invertera, cijeli sistem postaje disfunkcionalan.
S mikroinverterima je pak drugačija priča. To su manji uređaji koji se postavljaju na poleđinu solarnog panela. Svaki mikroinverter zasebno pretvara struju iz pojedinačnog solarnog panela u izmjeničnu struju, što znači da svaki panel može raditi neovisno od drugih u sustavu. Dakle, u slučaju kvara jednog panela, ostatak sistema će nastaviti normalno raditi.
Inverteri su, prema tome, centralizirani, dok su mikroinverteri distribuirani te stoga pružaju fleksibilnost i optimalnu učinkovitost u solarnim sustavima. Osim svega navedenog, mikroinverteri imaju još jednu važnu prednost – mogu se naknadno spojiti na dodatne panele, ako kućanstvo odluči pojačati snagu elektrane.
Energia naturalis već sada ugrađuje opremu s mikroinverterima koja je kompatibilna s nadogradnjom baterijskog skladišta, a Ukropina predviđa da spomenuta tehnologija u budućnosti neće biti samo isplativa, nego i nužna.
- Kada se ukine netiranje i cijena električne energije za kućanstva postane bliža ekonomskoj koju diktira tržište, onda će baterijska skladišta postati ne samo isplativa, nego i nužna. Pretpostavka energetske struke jest da će kućni solarni sustavi na kraju biti samostalni, centralizirani proizvođači električne energije koji će višak skladištiti te koristiti po potrebi – navodi Ukropina .
Pad cijena
Što se tiče cijene baterijskih sustava, ona bi u budućnosti trebala pasti. Studija Međunarodne agencija za obnovljive izvore energije iz 2017. godine predviđa da će do 2030. cijena baterija za skladištenje energije pasti za 50 do 60 posto, s time da će se i poboljšati životni vijek te učinkovitost baterije. Nažalost, pandemija i globalna kriza su usporili predviđeni pad cijene, ali Ukropina je uvjeren da će do njega u jednom trenutku stvarno i doći.
No, član Uprave ENNA Opskrbe kaže kako se u budućnosti moramo pripremiti za još jedan izazov povezan s viškom proizvedene energije od obnovljivih izvora energije. Radi se o regulaciji elektroenergetskog sustava, odnosno održavanju njegove ravnoteže.
U Hrvatskoj je, naime, frekvencija mreže 50 herca. U slučaju da se u mrežu ubaci više energije doći će do ubrzanja sustava i frekvencija će porasti, odnosno ako je premalo energije onda će pasti. Prije se taj problem lako regulirao - Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) je samo tražio od pojedine elektrane, bilo nuklearne ili hidro, da smanji, odnosno pojača proizvodnju kako bi se mreža uravnotežila.
Isti princip nije moguće primijeniti s obnovljivim izvorima energije jer se ne može utjecati na količinu vjetra ili sunca. Rješenje za taj problem, kaže Ukropina, su virtualne elektrane.
- Riječ je o potrošaču ili proizvođaču koji se u datom trenutku mogu uključiti ili isključiti s mreže. Primjerice, ako u mreži ima premalo energije, onda će jedan trgovački centar na 15 minuta isključiti klimu i na taj način rasteretiti sustav. Ako postoji 50-tak takvih potrošača, onda imate jednu veliku bazu uz pomoć koje se može adekvatno regulirati sustav, s time da svaki član virtualne elektrane za svoju participaciju dobiva naknade za pripravnost i korištenje – ističe Ukropina.
Zapravo, u Hrvatskoj se već uvode promjene koje potiču iskorištavanje obnovljivih izvora energije, pogotovo solarne. U prvom redu govorimo o izmjeni Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji prema kojemu kućanstvo trenutno ne smije proizvesti više struje nego što im je godišnja potrošnja jer u suprotnom ulaze u kategoriju kupca s vlastitom proizvodnjom, što nosi drugačija pravila i namete. No, Vlada je nedavno izmijenila spomenuti zakon čime je to pravilo ukinuto i kućanstva od sljedeće godine mogu proizvoditi i više električne energije nego što godišnje troše, bez straha da će ući u kategoriju kupaca s vlastitom proizvodnjom. Ukropina također ističe da se u novom Zakonu o energiji uvodi mogućnosti da, recimo, vaša solarna elektrana u Dalmaciji napaja vaš stan u Zagrebu ili nekom drugom dijelu Hrvatske.
Pravo vrijeme za solare
Za kraj nam ostaje još samo jedno pitanje – isplati li se onda sada ugraditi solarnu elektranu ili je bolje pričekati da tehnologija te tržište još malo napreduju? Član Uprave ENNA Opskrbe u tom pogledu nema previše dvojbe.
- Naravno da se isplati sada ugraditi! Sigurno će tehnologija napredovati, ali po toj logici možemo stalno čekati jer se ona razvija iz dana u dan te postaje sve bolja i bolja – kaže te nastavlja kako današnja tehnologija, pogotovo ona koju nudi Energia naturalis, jest dovoljno efikasna i sofisticirana da može prihvatiti novosti s kojima ćemo se suočiti u budućnosti.
- Savjetujemo ugradnju mikroinverterske tehnologije radi veće fleksibilnosti i skrenuli bi pozornost budućim kupcima da odaberu riješenja koja će omogućiti ugradnju baterijskih skladišta u trenutku kada to postane isplativo. Uostalom, već sada znamo da se solarna elektrana u Zagrebu isplati kroz osam godina, dok ona na moru i prije, za manje od šest godina. Pritom ne smijemo samo misliti na uštede nego i na očuvanje okoliša jer samo jedna solarna elektrana može smanjiti ekološki otisak na lokaciji za 3300 kilograma CO2 godišnje, što je jednako kao da su vlasnici posadili oko 300 stabala – zaključuje Ukropina.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i ENNA Opskrbe.