Bila zima ili ljeto, uvijek se znojimo. Pogotovo u „zvizdan“ kad se temperature približavaju granici od 40 stupnjeva Celzijusovih. Osim ljeti, žlijezde znojnice također pojačano rade u stresnim situacijama, uslijed tjelesne aktivnosti, kao i kad boravimo ili spavamo u pretoplim uvjetima.
Sve je to normalno jer je znojenje prirodna obrana tijela od pregrijavanja i neophodno je za zdravlje. Pomaže, još i k tome, održavanju čiste kože tako što smanjuje broj bakterija koje žive na našoj koži te održava našu tjelesnu temperaturu.
Međutim, kod nekih ljudi znojenje izaziva fizički i psihološki teret koji utječe na svakodnevne aktivnosti i narušava kvalitetu života te nije prolaznog karaktera.
Oni, naime, pate od pretjeranog znojenja, odnosno hiperhidroze koja zahvaća cijelo tijelo ili samo pojedina mjesta, najčešće pazuhe, dlanove, stopala, lice, prsa i prepone. Ipak, da bismo bolje razumjeli o kakvom je točno zdravstvenom stanju riječ i kako se njime nositi, razgovarali smo s dermatovenerologinjom Neirom Puizinom-Ivić, ujedno i voditeljicom Klinike za kožne i spolne bolesti KBC Split.
- Nema nekog pravila ni mjerila što je normalno, a što pojačano znojenje. Ako osoba osjeća da joj znojenje onemogućava svakodnevne aktivnosti u životu, ostavlja tragove na odjeći i ima učinak na kvalitetu života, onda se može govoriti o pojačanom znojenju – pojašnjava dermatovenerologinja te dodaje kako je znojenje najčešće najjače izraženo na stopalima budući da se na njima nalazi oko 250.000 žlijezda znojnica i mogu izlučiti oko 0,5 litre znoja na dan.
Studije su pokazale da od pojačanog znojenja pati 2,1 posto djece mlađe od 18 godina, a najviše im se znoje koža dlanova i stopala. U dobi od 18. do 39. godine od hiperhidroze pati 8,8 posto ljudi te je najjače izražena u pazusima, dok u starijoj skupini, od 65 godina nadalje, od hiperhidroze pati njih 2,1 posto.
Primarna i sekundarna hiperhidroza
U većini slučajeva, pojašnjava Puizina-Ivić, pojačano znojenje nema nekog vidljivog uzroka i misli se da je riječ o poremećaju živčanog sustava što za rezultat ima pojačano znojenje. No, vrlo često je, uzvraća dermatovenerologinja, nasljedno i počinje nakon nastupa puberteta.
- Ovakvo pojačano znojenje zove se primarna hiperhidroza jer nema vidljivog uzroka ili neke druge podležeće bolesti. Karakteristika ove vrste hiperhidroze je da tijekom spavanja pojačano znojenje nestaje, dok se tijekom dana pojačava. Istraživanja pokazuju da takvo stanje obično traje cijeli život, ali sa starenjem se ipak primjećuje blaže poboljšanje. Japanci, primjerice, imaju 20 puta češću hiperhidrozu od drugih etničkih skupina – objašnjava dermatovenerologinja te dodaje da su oba spola zahvaćena podjednako, iako se u praksi čini da češće obolijevaju žene. No, to je, kaže, privid, jer se one samo češće javljaju za pomoć.
S druge strane, postoji i pojačano znojenje koje ima neki poznati uzrok i naziva se sekundarnom hiperhidrozom.
- Uzroci ovog tipa hiperhidroze mogu biti menopauza, trudnoća, pretilost, osjećaj tjeskobe, uzimanje pojedinih lijekova, primjerice antidepresivi ili propranolol. No, također niski šećer u krvi, pojačan rad štitnjače, leukemije i limfomi, odnosno Hodgkinov limfom te infekcije kao što su tuberkuloza i HIV – govori Puizina-Ivić.
Pojedina hrana također može pojačavati znojenje. Ponajprije alkohol, kava i jako začinjena jela. No, zato voće i povrće s velikim udjelom vode smanjuju znojenje spuštanjem temperature tijela. To su, navodi Puizina-Ivić, lubenica, dinja, lisnato povrće, krastavac, rotkvica, breskve i marelice te sve vrste agruma i cjelovite žitarice.
Kakve posljedice na tijelo ostavlja hiperhidroza?
Pojačano znojenje nije opasno po zdravlje, ali može izazivati neugodu i dovoditi do depresije i osjećaja tjeskobe.
- Osobe nerijetko izbjegavaju rukovanje zbog neugodnog osjećaja vlažnih dlanova. Također izbjegavaju fizičke aktivnosti koje će njima izazvati pojačano znojenje ili, pak, otežavaju svakodnevni rad za računalom i tipkovnicom. Pojačano znojenje je veliki problem i u nekim strukama koje podrazumijevaju nošenje uniformi i propisane obuće ili čizama jer znojenje otežava obavljanje zadataka. Upravljanje automobilom također može biti stresno zbog otežanog korištenja volana – ističe medicinska stručnjakinja.
Pored toga, nastavlja, osobe se vrlo često moraju tuširati nekoliko puta na dan i mijenjati odjeću. A sve to, kaže, dovodi do slabije kvalitete života i u pojedinaca osjećaja depresije ili tjeskobe.
Kako tretirati primarnu i aksilarnu hiperhidrozu?
Antiperspiranti
U terapiji se u prvoj liniji koriste sredstva za smanjivanje znojenja, takozvani antiperspiranti. Oni najčešće koriste aluminijev klorid koji zatvara pore znojnica. Nanosi se obično uvečer pred spavanje, a ujutro se ispere. Moguća je iritacija i osjećaj peckanja i bockanja te se stoga savjetuje rjeđa primjena. No, također se preporučuje redovno pranje sa sindetima odnosno zamjenama za sapun jer su manje agresivni te se nakon toga savjetuje primjena neutralnih krema.
Terapija kremom za lokalno liječenje
Nova opcija liječenja teške primarne aksilarne hiperhidroze je prvi topikalni antikolinergik, odnosno antikolinergička krema s jedan posto glikopironijevog bromida za pacijente s teškom primarnom aksilarnom hiperhidrozom. Antikolinergik je dobio odobrenje za stavljanje u promet i sada je dostupan u Hrvatskoj za lokalno liječenje. Nanosi se na pazuh gdje djeluje lokalno te se izdaje na liječnički recept, a pokazao je dobru lokalnu podnošljivost i blage do umjerene nuspojave.
U renomiranom “British Journal of Dermatology” iz siječnja 2021. podijeljeni su pozitivni rezultati liječenja u periodu od četiri tjedna. U ovoj studiji, dnevni tretman pri korištenju ove kreme rezultirao je značajnim smanjenjem količine znoja pod pazuhom, kao i istovremenim poboljšanjem kvalitete života u usporedbi s placebo grupom.
Galvanska struja
U liječenju se koristi i galvanska struja, takozvana iontoforeza, koja smanjuje znojenje dlanova i stopala, a moguća je primjena i u pazusima premda je u toj regiji slabije djelotvorna. Tretman nije bolan, ali katkad se može na koži vidjeti blaža iritacija. Pojedinačni tretman traje 20-30 minuta, a koristi se 2-4 puta tjedno. Poboljšanje se viđa nakon jedan do dva tjedna. Nakon toga se terapija može prorijediti na jedan puta tjedno ili svaka 4 tjedna. Tretman je djelotvoran, ali je vezan s učestalim dolaskom liječniku, premda se u nekim državama mogu dobiti na posudbu i trošak pokriva osiguravajuća kuća. Aparati se mogu i kupiti i koristiti kući po potrebi.
Terapija botulinum toksinom
Danas se primjenjuje i terapija botulinum toksinom koji blokira signale iz živčanih završetaka prema znojnicama.
Daje se 15-20 injekcija u zahvaćeno područje, pazusi, dlanovi, lice i stopala. Primjena na stopalima je poprilično bolna pa oboljeli vrlo brzo odustaju. Postupak traje oko 30-45 minuta, a učinak traje nekoliko mjeseci pa se ponavlja u slučaju potrebe. Nuspojave botulinum toksina su bolnost, crvenilo i svrbež, muka, glavobolja i navala crvenila lica, slabost mišića, no većinom su kratkog trajanja.
Kirurški tretmani
U teškim oblicima pribjegava se kirurškom tretmanu pri čemu se prekidaju niti određenih živaca koji opskrbljuju zahvaćene dijelove kože. Najčešće su to živčane niti na koži prsnog koša i provodi se u potpunoj anesteziji.
Kao i u svim oblicima liječenja hiperhidroze, može se pojaviti takozvana kompenzatorna hiperhidroza. Naime, smanjivanje znojenja pazuha primjenom određenih terapijskih modaliteta, može se izazvati pojačano znojenje na drugom mjestu. Tako prekidom niti na prsnom košu, u 50 posto operiranih osoba može se pojaviti kompenzatorno znojenje lica i vrata tijekom jela.
Od ostalih kirurških metoda, postoji mogućnost odstranjivanja znojnica s kože pazuha kroz zračenje, laser ili kirurško struganje znojnica. Ove se metode provode pod lokalnom anestezijom, ali se rijetko izvode premda predstavljaju konačno rješenje pojačanog znojenja.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i tvrtke Kvake 22.