Oko dva posto svjetske populacije, točnije oko 16,5 milijuna ljudi, strepi od zime. Upravo u ovom razdoblju bore se s neizdrživim svrabom, crvenim i otečenim plikovima po raznim dijelovima tijela, a sve im to narušava kvalitetu života.
To su ljudi s dijagnozom atopijskog dermatitisa, kronične bolesti kože, za koju je teško utvrditi uzrok i pronaći lijek.
Atopijski dermatitis mi je dijagnosticiran s 26 godina, nakon što sam mjesecima prolazila razne preglede i iskušavala mnoštvo različitih krema. To me stavlja u rijetku skupinu onih kojima se atopijski dermatitis pojavio u odrasloj dobi. Uglavnom su mu "meta" djeca od drugog mjeseca do pete godine života.
Pregibi ruku, odnosno unutarnja strana laktova su za mene uvijek bila mjesto gdje se svrab najviše širio, ali može se pojaviti na kapcima, nogama, vlasištu. Zanimljivo kod atopijskog dermatitisa je što su u većini slučajeva zimi simptomi puno izraženiji, dok se preko ljeta povlače. Pokušavala sam shvatiti što pogoršava simptome, radi li se o nekim namirnicama, odjeći, stresu, ali do danas još nisam točno sigurna.
Jedino u što sam se uvjerila da je atopijski dermatitis bolest koja zahtijeva pažnju i ustrajnu njegu kože jer inače češće imam „napadaja“, točnije faze aktivacije svrbeža i crvenila, i nužni su mi kortikosteroidi. Za svakodnevnu borbu protiv atopijskog dermatitisa (AD) postoji samo jedan lijek koji se izdaje na recept na Dopunskoj listi lijekova HZZO-a, a koji sadržava nezasićene masne kiseline. On je namijenjen dodatnom liječenju blagih do umjerenih oblika AD-a u subakutnoj i u kroničnoj fazi bolesti. Spomenuti lijek je emolijens koji oboljeli trebaju koristiti kako bi se smanjila upotreba kortikosteroida, postigli duži periodi remisije bolesti te smanjio utjecaj bolesti na kvalitetu života.
Hrvatska je time uz, Češku, Njemačku, Slovačku i Sloveniju, postala peta zemlja Europske unije koja pomaže roditeljima i djeci oboljeloj od atopijskog dermatitisa u osnovnom liječenju same bolesti.
Kako se o atopijskom dermatitisu još uvijek ne zna dovoljno, razgovarali smo s Majom Kolić, dr. med., specijalisticom dermatologije i venerologije u poliklinici Estera i Matejom Tošić Jukić, dr. med., specijalisticom dermatolovenerologije u poliklinici Sinteza. Donosimo 10 ključnih pitanja i odgovora o bolesti koja uglavnom pogađa djecu, ali ne štedi niti odrasle.
1. Zbog čega nastaje atopijski dermatitis?
Odgovara Maja Kolić, dr. med., specijalistica dermatologije i venerologije u poliklinici Estera
Atopijski dermatitis je kronična upalna bolest kože. Uobičajeno se javlja u ranoj dojenačkoj dobi, iako se može i pojaviti i kod odraslih. Patofiziologija bolesti nije do kraja razjašnjena. Pojednostavljeno, radi se o poremećenoj funkciji kožne barijere uz promijenjenu imunološku reakciju. Kada je kožna barijera oštećena koža je podložnija iritacijama i infekcijama.
Oslabljena barijerna funkcija atopične kože također je povezana s nedostatkom filagrina, gena odgovornog za razvoj strukturnih proteina koji ojačavaju barijernu funkciju kože.
Također, oboljeli pate od nepravilne imunološke funkcije (atopija) što njihovu kožu čini osjetljivom na čimbenike iz okoline i podložnom upalama. Uz navedene čimbenike važan je i utjecaj okolišnih čimbenika.
2. Koji su čimbenici rizika atopijskog dermatitisa? Utječe li određena vrsta hrane na razvoj bolesti?
Odgovara Mateja Tošić Jukić, dr. med.,specijalistica dermatolovenerologije u poliklinici Sinteza
Danas znamo da je osnovni uzrok nastanka bolesti disfunkcija kožne barijere, disbioza mikrobioma te imunološka disregulacija. Svi faktori su međusobno povezani i ovisni jedan o drugom i glavni su razlozi pogoršanja atopijskog dermatitisa.
Na gore navedene faktore koje za sada smatramo objašnjenjem mehanizma nastanka bolesti treba pridodati genetsku predispoziciju, kao i brojne okolišne faktore koji doprinose pojavi simptoma bolesti. Posljednjih dekada bilježi se porast prevalencije atopijskog dermatitisa, i okolišni čimbenici su uvelike tome doprinijeli - od klimatskih promjena kojima svjedočimo, pa do zagađenja zraka, koje je dokazno brojnim kliničkim studijama kao važan faktor koji pridonosi razvoju atopijskog dermatitisa jer narušava epidermalnu barijeru.
Hrana kao takva načelno nije nikad uzrok bolesti, ali nerijetko kod djece s atopijskim dermatitisom imamo pridružene i različite alergije koje često budu okidači pogoršanja bolesti. Velika je lista okidača pogoršanja bolesti i razlikuju se od pacijenta do pacijenta, a osim do sada spomenutih uključuju znoj, stres, dim cigarete, različite kemikalije, materijale tkanine koju nosimo, sunce itd.
3. Koji su prvi simptomi, može li ih se lako primijetiti ili se često zamjene za neke druge bolesti? Koliko u prosjeku traje dijagnoza AD-a?
Odgovara Mateja Tošić Jukić, dr. med.,specijalistica dermatolovenerologije u poliklinici Sinteza
Bolest se najčešće pojavljuje već u ranoj dojenačkoj dobi, tipično u periodu od trećeg do šestog mjeseca života, ali može se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi. Negdje oko 60 posto bolesnika će prve simptome imati prije navršene 1. godine života, dok će ih 90 posto simptome razviti do 5. godine. Klinička slika ovisi i o dobi u kojoj se promjene pojavljuju i iako je prilično tipična može se zamijeniti za bilo koju drugu upalnu bolest kože. Naprimjer, psorijaza u dječjoj dobi ima vrlo sličnu kliničku sliku kao i atopijski dermatitis. Nerijetko se zamijeni i s nekom bakterijskom ili virusnom infekcijom kože, ali postavljanje dijagnoze nije zahtjevno i u velikom većini slučajeva se postavlja relativno brzo.
Odgovara Maja Kolić, dr. med., specijalistica dermatologije i venerologije u poliklinici Estera
Dominantan simptom u svim dobnim skupinama je izraziti svrbež kože. Bolest je kronična i karakteriziraju ju pogoršanja i poboljšanja. Klinička slika i lokalizacija promjena se razlikuju ovisno o dobi. U dojenčadi i male djece najčešće su zahvaćeni obrazi, vlasište, trup i vanjske strane ekstremiteta. Kožne promjene su eritematozne (crvene) uz vlaženje i izraziti svrbež kože. U starije djece uz suhoću kože, crvenilo (ekcem) je izraženo najčešće na pregibima i vanjskim stranama ekstremiteta. Kod odraslih promjene su najčešće na vratu, očnim kapcima i pregibima ekstremiteta.
4. Kako razlikovati suhu kožu koja se obično javlja u zimskom razdoblju od atopijskog dermatitisa?
Odgovara Maja Kolić, dr. med., specijalistica dermatologije i venerologije u poliklinici Estera
Suhoća kože u zimskom razdoblju javlja se kada se barijera kože naruši vanjskim i unutrašnjim čimbenicima. Kada govorimo o vanjskim čimbenicima glavni uzrok je nedostatak vlažnosti u koži koji može uzrokovati iritaciju, svrbež i pucanje kože. Koža bolesnika s atopijskim dermatitisom izrazito je suha i promjene se javljaju na obrazima kao u vidu papula i vezikula koje pucaju i nastaju krastice. Prisutan je intezivan svrbež i ima sklonost brzom širenju. Često su zahvaćeni vlasište, vrat, trup, ekstenzorne strane ekstremiteta i pregibi koljena.
5. Što znači da je atopijski dermatitis dugotrajan, može li se izliječiti?
Odgovara Mateja Tošić Jukić, dr. med.,specijalistica dermatolovenerologije u poliklinici Sinteza
Atopijski dermatitis je prema definiciji kronična recidivirajuća bolest, što bi značilo da ima faze kada bolest nije aktivna, kao i faze kada je bolest prisutna. Većina oblika su relativno blagi i lako se liječe i dobar dio djece s ulaskom u pubertet nema više recidiva bolesti, ali nažalost ima i onih težih oblika bolesti koji slabije odgovaraju na terapiju i procjene su da u barem 10 posto slučajeva atopijski dermatitis perzistira i u odrasloj dobi i tada predstavlja puno veći terapijski izazov.
6. Kako se liječi AD, je li liječenje skupo? Koji su dostupni lijekovi na tržištu?
Odgovara Mateja Tošić Jukić, dr. med.,specijalistica dermatolovenerologije u poliklinici Sinteza
Liječenje atopijskog dermatitisa je u većini slučajeva prilično uspješno i ustvari simptomatsko, dakle cilj je smiriti kožu koja je pod upalom i tu nam osnovu terapije čine lokalni kortikosteroidni pripravci. Kao takvih ne treba ih se bojati i kada se koriste prema uputi i uz nadzor liječnika nema nikakvog straha od nuspojava. Ovisno o kliničkoj slici, zahvaćenim regijama imamo dostupne i lokalne imunomodulatore, kao i sistemsku terapiju, a poslijednjih godina i biološku terapiju.
No, osnovu svake uspješne terapije čini ispravna njega kože jer se na taj način značajno smanjuje intenzitet relapsa bolesti i smanjuje primjena lijekova. Taj dio je uglavnom i najveći financijski teret, jer za razliku od lijekova, koji su većinom svi na Osnovnoj listi lijekova HZZO-a i primjenjuju se uglavnom samo u fazi pogoršanja, njega atopične kože nije bila prepoznata kao tako važan faktor u liječenju, pa se tako lijek na recept, emolijens s nezasićenim masnim kiselinama posljednje dvije godine nalazi na Dopunskoj listi lijekova HZZO-a. Dermatolozi oduvijek ulažu velike napore u edukaciju nadležnih tijela i pacijenata o njezi atopične kože jer upravo to ima iznimno veliki utjecaj u postizanju kontrole bolesti.
Osim spomenutog lijeka na recept, za dodatno liječenje atopijskog dermatitisa na hrvatskom tržištu odobren je i lijek koji se izdaje bez recepta, s nezasićenim masnim kiselinama, emolijens (pripravak koji pomaže u održavanju vlažnosti kože) Linola Fett krema. U kategoriji kozmetičkih proizvoda za njegu suhe i oštećene kože kao i kože sklone atopijskom dermatitisu u djece i odraslih dostupan je Linola Losion.
7. Možemo li spriječiti nastanak atopijskog dermatitisa?
Odgovara Maja Kolić, dr. med., specijalistica dermatologije i venerologije u poliklinici Estera
Zašto se javlja atopijski dermatitis je pitanje koje još uvijek nije u potpunosti razjašnjeno. Genetska predispozicija, oštećena epidermalna barijera, različiti okolišni čimbenici, osobitosti imunološkog odgovora domaćina i mnogi drugi čimbenici pridonose razvoju bolesti. Specifična prevencija ne postoji, ali svakako treba obratiti pažnju da se spriječi grebanje ili češanje, nosi pamučna odjeća, održava umjerena temperatura i vlažnost u prostorijama, ograniči izlaganje prašini, duhanskom dimu, peludi i životinjskoj dlaci.
8. Zašto se više pojavljuje kod djece? Koliko je on opasan za djecu?
Odgovara Maja Kolić, dr. med., specijalistica dermatologije i venerologije u poliklinici Estera
Atopijski dermatitis je bolest koja više pogađa mlade ljude, većina pacijenata su djeca zbog toga što je njihov imunološki sustav još nije razvijen. Koža bolesnika s atopijskim dermatitisom gubi previše vlage iz epidermalnog sloja, koža postaje jako suha, a obrambena sposobnost je smanjena. Dodatno, pacijentova koža je sklona pojavi infekcija, kao što su stafilokokne i streptokokne kožne infekcije i bradavice, herpes simplex te molluscum contagiosum.
9. Kako se treba roditelj postaviti kada otkrije da mu dijete ima atopijski dermatitis, treba li se odmah pristupiti hitnom liječenju?
Odgovara Mateja Tošić Jukić, dr. med.,specijalistica dermatolovenerologije u poliklinici Sinteza
Nema nikakvog razloga za paniku. Liječenje je uvijek dobro započeti čim prije, jer atopijski dermatitis ima veliki utjecaj na kvalitetu života, često je prisutan intenzivan svrbež kože, djeca onda naprave "ranice" češanjem i grebanjem pa postoji i rizik sekundarne bakterijske infekcije kože. Što duže traje takvo stanje zahtjevnije je i dugotrajnije liječenje, ali ne radi se o hitnom stanju i u većini slučajeva se taj proces ipak sporo odvija i roditelji imaju dovoljno prostora za pravovremenu reakciju. Danas roditelji već i sami postave dijagnozu u velikom broju slučajeva ili su već od pedijatra saznali osnovne informacije i započeli s njegom kože i liječenjem, što nama uvelike olakšava posao.
10. Može li se pojaviti i kod odraslih? Ako da, kada i u kojim situacijama? Je li opasniji ako se pojavi u odrasloj dobi?
Odgovara Mateja Tošić Jukić, dr. med.,specijalistica dermatolovenerologije u poliklinici Sinteza
Atopijski dermatitis se može nastaviti iz dječje dobi i u odrasloj dobi, ili prvi put manifestirati tek u odrasloj životnoj dobi. Mogli bi reći da je opasniji u odrasloj dobi, jer uglavnom daje težu kliničku sliku, pa je samim time i liječenje zahtjevnije i nerijetko dugotrajnije iako ga u usporedbi s većinom drugih bolesti ne bi možda svrstali među "opasne".
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i tvrtke Remedia.