Ljudi će detektirati postojanje života na udaljenim planetima u sljedećih nekoliko godina, predviđa jedan od najpoznatijih britanskih astrofizičara. Profesor Sasha Hinkley, astrofizičar sa Sveučilišta Exeter, kaže kako postaje sve vjerojatnije da će znaci života na drugim planetima biti otkriveni ‘tijekom njegovog života‘.
Kaže kako su moćni alati poput 10 milijardi dolara vrijednog svemirskog teleskopa James Webb na korak od toga da uoče ‘biopotpise‘ - atmosfere na egzoplanetima u kojima su prisutni i plinovi poput kisika koje emitiraju živa bića, a koji mogu biti pokazatelj postojanja života.
Brojni su si stručnjaci iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a i Švicarske uzeli za zadatak pronaći život na nekom od tisuća vanzemaljskih svjetova unutar sljedećih 10 ili 20 godina, što bi bilo najveće otkriće u ljudskoj povijesti: ‘Vjerojatnost da život u nekom obliku postoji još negdje u svemiru prilično je velika‘, kazao je profesor Hinkley.
No, dodao je da, čak i kad bi detektirali znakove života na nekom udaljenom planetu, to i dalje ne znači da bismo sreli vanzemaljce.
‘Da budem posve jasan, otkriće postojanja života na nekom drugom planetu ne znači nužno da ondje postoji i neka vanzemaljska civilizacija, niti da ćemo moći komunicirati s otkrivenim oblikom života‘, kazao je u članku objavljenom na portalu Spectator.
‘Dokazi o postojanju života vjerojatno će biti otkriveni uočavanjem neravnoteže u omjerima kemijskih elemenata (na primjer ozona i ugljičnog dioksida), koja ne bi postojala prirodno, bez mogućnosti da ju je uzrokovao neki oblik biološke aktivnosti.
Život može postojati na stotinama milijuna svjetova
Konzervativno je predviđanje NASA-e da čak stotinu milijuna svjetova u našoj galaksiji mogu podržavati život. Svemirska agencija tvrdi da ćemo moći detektirati život na udaljenim planetima za 20 godina, a velike su šanse da će se raditi o nekom planetu izvan našeg Sunčevog sistema.
Alati poput moćnog James Webb teleskopa, koji je lansiran 2021. godine, već sada promatraju svemir detaljnije nego ikad prije. Misija ovog teleskopa je produbiti naše shvaćanje o tome kako su nastali i razvijali se planeti, zvijezde i galaksije.
No, u pripremi su i drugi svemirski uređaji koji će nam pomoći u potrazi, kazao je Hinkley. Naime, NASA je krenula u razvoj svemirske misije čiji bi cilj bio pronalaženje biopotpisa na egzoplanetima do 2040. godine. Svemirski teleskopi već sada mogu analizirati svjetlost zvijezde dok prolazi kroz atmosferu planeta u tom sustavu te tako ustanoviti njen kemijski sastav.
U kolovozu su astronomi objavili da je teleskop James Webb otkrio ugljični dioksid u atmosferi planeta veličine Saturna udaljenog 700 svjetlosnih godina. To je prvi put da su znanstvenici sa sigurnošću mogli reći da su detektirali taj plin na nekom planetu izvan sunčevog sistema.
Posebna pažnja posvećuje se planetima u tzv. ‘Zlatokosnoj zoni‘, odnosno na takvoj udaljenosti od svojega sunca da bi ondje mogao postojati život. Orbite takvih planeta nisu niti preblizu niti predaleko od sunca, što čini idealne uvjete za postojanje tekuće vode koju se smatra ključnim sastojkom za postojanje života. Vjeruje se da bi u svemiru mogli postojati bilijuni nastanjivih planeta, a samo u našoj galaksiji njih stotine milijuna.
Početak potrage - sistem TRAPPIST-1
Profesor Hinkley kaže kako je u galaksiji Mliječna staza jedno od najboljih mjesta za početak potrage za planetarnim sistemom TRAPPIST-1: ‘Taj je sistem udaljen oko 40 svjetlosnih godina, a čini ga sedam planeta otprilike veličine Zemlje koji kruže oko prigušene, hladne zvijezde ne mnogo veće od Jupitera‘, kaže profesor Hinkley i dodaje: ‘Tri planeta u sustavu TRAPPIST-1 nalaze se u nastanjivoj zoni od svoje zvijezde. Već se počelo s pripremama za promatranje ta tri planeta James Webb teleskopom kako bi se otkrili eventualni biopotpisi‘.
Do danas su znanstvenici uočili 5.332 egzoplaneta u nekih 3.930 planetarnih sistema: ‘No, to nije niti vrh ledenog brijega. Samo za usporedbu: u našoj galaksiji Mliječna staza nalazi se više od 100 milijardi zvijezda‘, kazao je Hinkley.
‘S obzirom da smo nakon brojnih svemirskih misija doznali da oko većine zvijezda kruže planeti, to vam može biti indikacija koliko bi egzoplaneta doista moglo postojati u našoj galaksiji.‘
‘Osim toga, pretpostavlja se da u svemiru ima oko 200 milijardi galaksija, od kojih svaka potencijalno sadrži stotine milijardi zvijezda sa svojim egzoplanetima.‘
Prošli mjesec je dr. Emily Mitchell sa Sveučilišta Cambridge kazala kako vjeruje da će dokazi o nekim vanzemaljskim susjedima doista biti pronađeni jer je život, vrlo vjerojatno, ‘jako čest u svemiru‘.
‘Imamo samo jedan biopotpis, ovdje na Zemlji. No, moji optimistični kolege kažu da ćemo za 10 ili 20 godina imati nekoliko tisuća biopotpisa. Tada ćemo proučavati kako se ti biopotpisi razlikuju od onih na Zemlji‘, kazala je.