Najveći lanac marina na Mediteranu i regionalni lider nautičkog turizma, hrvatski ACI, u prvoj polovici ove sezone bilježi rast u odnosu na lanjske poslovne rezultate koji su bili rekordni u 40 godina povijesti ove tvrtke. Istodobno, ACI ulazi u nove nautičke investicije kakve u novijoj Hrvatskoj povijesti još nisu zabilježene. Razmišlja se čak i o „povratku na staro“, uspostavu hidroavionske veze između otoka i kopna po kojoj je ova strana Jadrana svojedobno bila jedinstvena u ovom dijelu svijeta. O svemu tome razgovarali smo s predsjednikom uprave Adriatic Croatia International Cluba Kristijanom Pavićem.
- Da, lani smo oborili rekord u 40 godina dugoj povijesti tvrtke i ostvarili ukupno 247,2 milijuna kuna (32,96 milijuna eura) poslovnih prihoda. I dobit prije kamata, poreza i amortizacija (EBITDA) također je dosegla rekordnu vrijednost od 101 milijun HRK (13,46 milijuna EUR), što je u odnosu na godinu ranije porast od 21 posto. Sve to ostvareno je u poslovnoj godini koja je za ACI bila izazovna zbog potrebe balansiranja učinaka rasta inflacije koji su se odrazili na rast troškova roba i usluga. Međutim, zajedničkim trudom godinu smo završili s iznimnim rezultatima, a to je naposljetku okrunjeno i aneksom Kolektivnog ugovora iz 2019. koji smo potpisali krajem godine i time povećali dosadašnja prava svih radnika i to najviše kroz povećanu osnovicu plaće te podizanje koeficijenta složenosti poslova. Na taj način zahvaljujemo svim našim vrijednim djelatnicima koji su na svojim leđima iznijeli izazovan period pandemije koronavirusa te su općenito temeljni stup naših uspjeha.
Lani ste, nakon dvije pandemijske godine, krenuli i u nove investicije, naročito na jugu…
- Tijekom 2022. godine u sustav marina uložili smo ukupno 58,4 milijuna kuna (7,78 milijuna eura), ali to je samo jedan u nizu postignutih strateških iskoraka. Fokusirali smo se na rekonstrukciju postojeće infrastrukture u ACI marini Dubrovnik, kao i radove na adaptaciji smještajnih kapaciteta u marinama Rab i Milna te izvođenje brojnih drugih infrastrukturnih radova. Govoreći o strateškim investicijama, a posebice onima na području Dubrovačko-neretvanske županije, treba naglasiti da smo u posljednjih šest godina u ACI marine ovog kraja uložili više od 100 milijuna kuna (13,33 milijuna EUR). Jedna od strateški najvažnijih domaćih luka nautičkog turizma – ACI marina Dubrovnik doživjela je kompletnu rekonstrukciju vrijednu 35 milijuna kuna (4,66 milijuna eura). Tako je dobila više od 230 metara nove obale za prihvat četiri do pet metara dužih plovila. Provedena je i rekonstrukcija elektromreže, instalacija i odvoda, čime je infrastruktura ove marine podignuta na jednu sasvim novu razinu. U planu je još i rekonstrukcija ljetnikovca Sorkočević te izgradnja nove servisne zone, čime će ACI marina Dubrovnik doslovce postati grad u malom. ACI marina Korčula, jedna od najvažnijih hrvatskih otočnih marina, dobila je novi lukobran vrijedan 25 milijuna kuna (3,33 milijuna eura), čime je značajno podignuta razina sigurnosti plovila i kvaliteta nautičkih usluga, a u planu su daljnja ulaganja u smještajne kapacitete, garažni prostor i cjelokupni vizualni identitet koji će se savršeno uklapati u prekrasnu staru gradsku jezgru Korčule.
Ova je turistička godina krenula dobro, a onda je entuzijazam splasnuo u srpnju. Kako to izgleda u nautičkom segmentu?
- Osjetno je da globalni turistički trendovi sve više favoriziraju upravo nautički segment, a dodatni vjetar u jedra svakako nam daje i ulazak Hrvatske u šengenski prostor i eurozonu. Stoga smo u ovu sezonu, u kojoj obilježavamo jubilarnu 40 obljetnicu našeg Društva, započeli s ozbiljnim pripremama, ali i velikim optimizmom i uvjerenjem da ćemo ovu, za nas veliku i važnu godinu, i simbolično okruniti novim uspjesima. Zanimanje nautičara je veliko, a prvo polugodište obilježio je pozitivan trend rasta. Sadašnji rezultati pokazuju kako će i ova, jubilarna 40. godina od osnutka Društva, biti vrlo uspješna. Naime, ACI je u prvih šest mjeseci 2023. ostvario ukupno 14 milijuna eura prihoda od prodaje, što je za 1,4 milijuna eura više nego lani, odnosno zabilježen je porast od 11 posto. Pritom je najznačajniji rast prihoda ostvaren kod usluge godišnjeg veza. Također, zabilježili smo i 5 postotni rast fizičkih pokazatelja u odnosu na usporedni period lani, poglavito kada je u pitanju godišnji vez s 83 posto učešća u ukupnom povećanju, što iznosi 957 tisuća eura. Najveće povećanje u vidu te usluge pritom je zabilježeno u ACI marinama Dubrovnik, Trogir, Vodice, Skradin, Rovinj te Umag, dok su prihodi od prodaje povećani u svim marinama našeg sustava. Uz to, u prvih šest mjeseci ove godine investirali smo 1,9 milijuna eura, najviše u sidrene sustave u ACI marini Palmižana, popravak gata u ACI marini Žut, sanaciju šetnice u ACI marini Pula, radove na kolnom ulazu u ACI marinu Vodice te uređenje poslovnih prostora u ACI marini Opatija. Naravno, osim navedenog su izvršena i druga manja ulaganja, a sve kako bismo nastavili podizati standard domaćeg nautičkog turizma na koji su naši gosti navikli.
Dakle, s obzirom na poslovanje koje je stabilno kroz prethodne kvartale, a isti se trend nastavio i u ovom kvartalu, kroz proteklih smo nekoliko mjeseci pokrenuli nekoliko projekata od strateškog interesa za kompaniju, a sve s ciljem razvoja Društva i njegovog održivog poslovanja. Naš apsolutni imperativ je produljenje koncesija, koje predstavljaju preduvjet za dodatna ulaganja u postojeći sustav ACI-jevih marina. Pred nama je i početak realizacije najvećeg projekta u povijesti nautičkog turizma Republike Hrvatske, izgradnje ACI marine Rijeka u Porto Barošu. Vjerujem kako će upravo unaprjeđenja i investicije koje smo proteklih godina izvršili u naš sustav, posebice kada su u pitanju infrastruktura i opseg naših usluga, pridonijeti daljnjem povećanju potražnje kod nautičara koji kontinuirano prepoznaju kvalitetu našeg sustava i rado se vraćaju u naše marine od samog sjevera do krajnjeg juga Lijepe naše.
ACI marina u Porto Berošu u značajnoj će mjeri promijeniti vizuru grada ali i kompletnu turističku ponudu Kvarnera. U kojoj je fazi projekt, koje su njegove specifičnosti i što od te marine u poslovnom smislu očekujete?
- ACI marina Rijeka najveći je nautički projekt u povijesti Republike Hrvatske, vrijedan više od 50 milijuna eura. Marina će u potpunosti transformirati Rijeku iz jedne, dosad, tranzitne postaje u suvremeno nautičko i turističko odredište. I što je najvažnije – projekt će najviše dobrobiti donijeti lokalnoj zajednici koja će u dosad zatvorenom i nedostupnom dijelu grada dobiti sasvim novi centar grada s atraktivnom šetnicom, mnoštvo ugostiteljskih, trgovačkih i zabavnih sadržaja koji će im uvijek biti pristupačni i dostupni. Otvorenje buduće ACI marine Rijeka stvorit će novu perspektivu i za lokalno poduzetništvo, budući da će u marini biti dostupni i poslovni prostori, a za poslove u samoj marini otvorit će se 130 novih radnih mjesta. Kada se pribroje i prateće djelatnosti, taj broj će se multiplicirati. Kao što ste rekli, marina će u potpunosti promijeniti i vizuru grada Rijeke te će sami grad snažnije otvoriti prema moru i pozicionirati ga na karti Mediterana.
Što se tiče tehničkih aspekata samog projekta, tvrtki ACI-GITONE koju ravnopravno dijele ACI d.d. i GITONE Kvarner d.o.o. je 7. lipnja svečano uručen ugovor o koncesiji u trajanju od 30 godina, za izgradnju luke nautičkog turizma na pomorskom dobru površine od oko 106 tisuća četvornih metara. Početak građevinskih radova očekuje se krajem ove godine, otvaranje morskog dijela predviđeno je 2025., a finalizaciju cjelokupne marine zajedno s kopnenim dijelom očekujemo 2026. godine.
Rijeka će, dakle, postati najsnažniji nautički adut ACI-a na Jadranu?
- Ne samo to. Nije ovdje samo riječ o ključnom strateškom projektu za ACI kao Društvo, već i za nacionalnu konkurentnost Republike Hrvatske te za pozicioniranje Grada Rijeke na nautičkoj karti Mediterana. Ono što će marinu, između ostalog izdvajati na globalnoj razini je razina tehnološke naprednosti – a sve upravo s ciljem maksimalnog unaprjeđenja zaštite mora i okoliša. Naš je krajnji cilj da ACI marina Rijeka bude središte razvoja suvremenih tehnologija za gospodarenje lukama nautičkog turizma, a koje će se potencijalno primjenjivati u svim ostalim ACI marinama diljem Jadrana. Ukratko, projekt ACI marine Rijeka je dugoročno gledano možda najznačajniji upravo zbog planiranog održivog razvoja i unapređenja novih tehnologija u nautičkom turizmu u cijelosti.
ACI obilježava 40 godina svog postojanja i 40 godina otkako je Jadran pretvoren u svjetsku nautičku destinaciju. U kojem će se smjeru kretati razvoj tvrtke?
- Tako je. Obilježavanjem 40. obljetnice osnutka ACI-ja, danas najvećeg lanca marina na Mediteranu, ne slavimo samo jubilej jedne domaće kompanije, već slavimo višegodišnji proces u kojem je Hrvatska utabala svoj put do svjetskog nautičkog vrha i globalne elite, kako u kontekstu nautičkog turizma, tako i u kontekstu jedrenja kao sporta. Zahvaljujući smjeloj i inovativnoj viziji Veljka Barbierija, koja je bila daleko ispred svog vremena, a koja se utjelovila osnutkom jedinstvenog nacionalnog lanca luka nautičkog turizma, ostvaren je preduvjet za savršeno povezivanje najljepših prirodnih znamenitosti hrvatske obale i otoka u jedinstveni turistički proizvod. Čak 16 marina izgrađeno je u rekordnom roku od svega 18 mjeseci nakon osnutka Društva, a ACI se danas ponosi s ukupno 22 marine diljem Jadrana, s 23. marinom u Rijeci u skoroj izgradnji. Važan doprinos ACI-ja domaćoj nautici ostvaren je i u novijoj povijesti u obliku jedinstvenog projekta nautičke izvrsnosti ACI Sail. U sklopu ovog projekta, ostvarili smo ekskluzivno partnerstvo s Nautor Swanom, proizvođačem najluksuznijih sportskih jedrilica na svijetu, a zahvaljujući čemu ACI Sail raspolaže najvećom svjetskom flotom od šest elitnih ClubSwan 36 jedrilica te jedinim svjetskim trening centrom za ovaj tip plovila, smještenim u ACI marini Split. Sukladno tome, ACI je punopravni član ClubSwan regatnog kalendara, najelitnije svjetske nautičke lige, u sklopu koje smo već dvije godine za redom regate ovog natjecanja doveli u Split, stavljajući Hrvatsku uz bok s najelitnijim svjetskim nautičkim destinacijama, kao što su Monte Carlo, St. Tropez, Palma de Mallorca i Porto Cervo.
No nautika se mijenja. Marine će vjerojatno morati proći kroz zelenu tranziciju?
- Sa sigurnošću možemo reći da je budućnost nautike - pa tako i ACI-ja kao najvećeg lanca marina na Mediteranu - zelena, digitalna i usmjerena na održivost u svim aspektima. Da smo itekako usmjereni na budućnost govori i činjenica da je ACI i regionalni lider u zelenoj tranziciji i digitalnoj transformaciji nautičkog turizma, koji ne samo da prati, već i postavlja trendove. Tu ulogu planiramo dodatno učvrstiti u godinama koje slijede. U ovom kontekstu moram spomenuti da nas u svemu tome ograničava pitanje koncesije – pitanje na koje moramo što prije pronaći odgovore koji će osigurati nastavak ovog obećavajućeg rasta i uzleta nautičkog turizma koji čini važan dio sveukupnog hrvatskog turizma.
ACI d.d. gospodari jednim od najvrjednijih resursa kojim naša država raspolaže, a to su naše more i priobalje, zbog čega je naša odgovornost neusporedivo veća u odnosu na druge kompanije. Imajući to u vidu, jasno je kako održivi razvoj za nas ne predstavlja samo trend u društveno odgovornom poslovanju, već način poslovanja. Drugim riječima, svojim poslovnim i društvenim djelovanjem kontinuirano pratimo i zagovaramo premisu da ne živimo od mora, već u suživotu s morem.
ACI je uvijek puno pozornosti davao isticanju Plavih zastava u svojim marinama, još i dok se ekologija nije pisala tako velikim slovima.
- Međunarodno priznate Plave zastave su najviša priznanja za odgovorno gospodarenje morem i priobaljem te brigu o čistoći okoliša, koje se već više od 20 godina ponosno viju u svim našim cjelogodišnjim marinama. Nadalje, ACI je jedna od prvih velikih hrvatskih tvrtki iz turističkog sektora koja je certificirana po sve četiri ISO norme. Ponosimo se certifikatima ISO 9001 za kvalitetu, ISO 14001 za okoliš, ISO 50001 za energetsku učinkovitost i međunarodnom normom za sustav upravljanja informacijskom sigurnošću ISO 27001:2013. U svojim nastojanjima redovito uključujemo i lokalne zajednice u sredinama u kojima su naše marine smještene te u suradnji s lokalnim udrugama, sportskim klubovima, obrazovnim ustanovama i ostalim važnim dionicima provodimo značajne akcije čišćenja mora i podmorja u našim marinama diljem Jadrana. Osim što na taj način morski ekosustav rasterećujemo velikih količina otpada, također usađujemo i tradiciju brige za more i okoliš našim najmlađim članovima zajednice. Naposljetku, upravo su oni ti za koje ulažemo sve ove napore i koji će sutra preuzeti odgovornost poduzimanja istoga za generacije koje dolaze poslije njih.
Što ste u tom smislu konkretno poduzeli?
- Kao recentne značajne iskorake u ovom pogledu, posebno ističemo i postavljanje električnih punionica u sve naše marine te implementaciju visokotehnoloških rješenja kao što su podvodne robotske i senzorske tehnologije za upravljanje čistoćom, ali i suvremenih IoT tehnologija koja omogućuje da svi mjerni uređaji i senzori budu povezani te daju potrebne podatke osoblju marine za pravilno i pravovremeno praćenje te upravljanje potrošnjom energenata i resursa. U ACI marini Cres, jednoj od naših najreprezentativnijih luka nautičkog turizma, poznatoj upravo po čistoći i brizi o okolišu, ove smo godine implementirali i tehnološko rješenje pod nazivom „Morska škovacera“. Riječ je o uređaju u obliku plutajuće kante za smeće koji kontinuirano filtrira morsku vodu, skupljajući pritom plastiku, mikroplastiku, deterdžente, ulja i ostale materijale s površine te na taj način sprječava otpad da otpluta na otvoreno more ili padne na dno gdje može naštetiti morskoj flori i fauni.
Osim što prvenstveno imaju pozitivan učinak na okoliš i lokalnu zajednicu, ovakve aktivnosti prepoznate su i od strane nautičara, kao skupine koja je ekološki sve osvještenija. Njegovanjem i kontinuiranim unaprjeđivanjem ovakve kulture ljubavi i brige prema moru zajedno stvaramo temelje za sigurniju i održiviju budućnost turizma, koja nam je prijeko potrebna s obzirom na sve veće pritiske masovnog turizma na čistoću okoliša i sigurnost naših prirodnih resursa.
Diversifikaciju poslovanja ACI traži i u zraku. Jadran je povijesno imao snažnu hidroavionsku flotu koja je povezivala otoke i obalu, a onda je to iz nekog razloga ukinuto. Gdje vidite šansu za revitalizaciju tog oblika prijevoza; u kojoj je fazi razvoj tog projekta?
ACI intenzivno promišlja o pokretanju jednog ovakvog jedinstvenog projekta, koji može itekako značajno podići turističku konkurentnost Hrvatske u svijetu. Za sada na čitavom Mediteranu nije aktivan nijedan sličan projekt, zbog čega bi se Hrvatska mogla odmah snažno pozicionirati kao pokretač i predvodnik aeronautičkog turizma u Europi. Točnije, ovakav projekt konkretno bi predstavljao novitet u nautičkoj i turističkoj ponudi Hrvatske te značajno doprinio diversifikaciji i općenito kvaliteti ponude u daljnjem razvoju nautičkog te općenito hrvatskog turizma. Prije svega, segment aeronautike predstavlja izvrsno rješenje za bolje povezivanje hrvatske obale, posebice udaljenijih otoka s kopnom, a ACI se pritom nameće kao najlogičniji domaći kandidat za realizaciju ovakve vizije temeljem 40 godina duge tradicije izvrsnosti, znanja, stručnosti.
Također, ACI je i infrastrukturno i kadrovski sposoban za realizaciju projekta povezivanja naše obale i otoka hidroavionima. Kao najveći lanac marina na Mediteranu koje su smještene na najatraktivnijim lokacijama Jadrana, već raspolažemo prostornim kapacitetima i velikim dijelom adekvatne infrastrukture za realizaciju takvog projekta. Daljnja velika prednost su ljudski resursi - u 22 ACI marine već radi educirani kadar koji bi svakako mogao doprinijeti projektu, a nisu zanemarivi ni već uhodani prodajni i marketinški kanali koji bi olakšali prodaju usluga. Prijevozom nautičara i putnika općenito ACI može značajno proširiti poslovni portfelj, bolje iskoristiti infrastrukturu u ACI marinama i dati marinama dodanu vrijednost. Mnogo bi, u cijeloj priči, profitiralo i lokalno otočno stanovništvo, koje bi za prihvatljivu cijenu bilo izvrsno povezano s kopnom. Izvršili smo nekoliko procjena isplativosti, a upravo je dovršeno i ispitivanje tržišta. Nadam se da ćemo se u skorijoj budućnosti moći pohvaliti da započinjemo s projektom.
