Učenici 4. razreda Grafičkoga odjela zagrebačke Škole primijenjene umjetnosti i dizajna sa svojom profesoricom Vinkom Mortigjija Anušić napravili su kalendar na temu Judite Marka Marulića, koji je tiskan u 12.000 primjeraka, a dijelit će se uz prilog Jutarnjeg lista "Svijet kulture" ove nedjelje.
Sara Brlić, Marija Kočet, Lina Krizmanić, Maša Međurečan, Nikolina Milačić, Klaudia Milić, Petar Mitrović, Jura Momčilović, Lucija Sabolić i Majda Vukalović izradili su svoj prvi kalendar i oduševili sve koji su ga do sad vidjeli. Uz svaki mjesec na kalendaru je ilustracija uz citat u prilagodbi i originalu Judite te su označeni i bitni dani koji se tiču hrvatskog jezika i Marka Marulića.
Profesorica Mortigjija Anušić ujedno je i likovna i grafička urednica kalendara, a kaže nam da je ideja potekla od profesorice hrvatskog jezika Sanje Milolože.
"Pričala mi je da Društvo profesora hrvatskog jezika želi napraviti kalendar na temu Judite. Mi baš u planu četvrte godine Grafičkog dizajna, koji predajem, imamo kalendar, a uvijek mi je draže da imamo konkretnu temu. I tako je krenuo projekt na kojeg smo svi u školi jako ponosni", govori Mortigjija Anušić.
Dvanaest izabranih citata iz prilagodbe Judite, koje su odabrale profesorice Sanja Miloloža i Silvana Bampa Listeš, učenici su ilustrirali, svatko u svom stilu. Koristili su razne tehnike. Osnova svega jest crtežom rukom, slijedi skeniranje te obrada u različitim programima. Neki su crtali direktno na tabletima za crtanje.
Radili su mjesec dana, nerijetko i u slobodno vrijeme nakon nastave, a s profesoricom su bili u stalnom kontaktu.
18-godišnji učenik ŠPUD-a Jura Momčilović kaže da im je bilo zanimljivo i zabavno, a puno su raspravljali o tome kako je Judita izgledala, budući da je drugačija u originalu iz Biblije i kod Marulića.
Društvo profesora hrvatskoga jezika s ravnateljem Branimirom Romcem velika je potpora projektu, a donirali su školi 6 tisuća kuna s kojima su kupili novo računalo, koje im je velika pomoć u nastavi.
Okolnosti u kojima se trenutno nalazi škola su prilično teške nakon što je zgrada škole stradala u potresu pa je podijeljena nastava - jedan tjedan je općeobrazovna nastava na Kajzerici gdje gostuju u 4. gimnaziji, a jedan tjedan su na struci u prostorima škole. No, entuzijazam ih ne napušta.
Ravnatelj Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, Zagreb, Filip Pintarić kaže kako imaju opširan izvannastavni kurikulum pa im se kalendar odlično uklopio.
"Radimo velik broj projekata na godišnjoj bazi, izložbe, izlaganja, tako da nam to nije strano. Ovo nam je bio jako ugodan i drag projekt, i klinci su odlično reagirali na njega. Nastavnici i učenici su svi vrlo zadovoljni. Lijepo je da će ga vidjeti šira publika i da postoji prisutnost umjetničkih radova naših učenika u svakom domu kroz duži period. Nama u školi jako puno znači jer situacija s umjetnosti u Hrvatskoj kad su krize je teška", napomenuo je Pintarić.
U svemu ih je podržao Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje na čelu s ravnateljem Željkom Jozićem, koji je projektom oduševljen. Kalendar dolazi kao nastavak njihovog iznimnog rada od prošle godine, kad je skupina znanstvenika s Instituta prilagodila Marulićev stari čakavski i današnjim generacijama slabo razumljiv stih na suvremeni neutralni prozni hrvatski standardni jezik. Kako bi se kamen temeljac hrvatske književnosti približio ponajprije učenicima i studentima, ali i svim govornicima hrvatskoga jezika, naklada tog izdanja od 17.000 primjeraka dijelila se u rujnu uz Jutarnji list, ali i u svim srednjim školama, a tiskan je uz potporu Ministarstva kulture i medija kako bi Marulićevo djelo bilo dostupno svima.
Sve to događa se u Godini Marka Marulića, koju je proglasio Sabor povodom obilježavanja 500. godine tiskanja Judite. Godina se obilježava brojnim znanstvenim i kulturnim događanjima od 22. travnja 2021. do 22. travnja 2022. godine.
Cijela inicijativa vezana uz kalendar potekla je od Sanje Milolože, profesorice hrvatskog jezika, ali i majke bivše ŠPUD-ove učenice, Ive, koja je 2020. godine nažalost preminula s 26 godina od teške i neizlječive bolesti.
Profesorica Miloloža kaže nam da je najljepše životno razdoblje njezine Ive bilo ono srednjoškolsko, i to u Školi za primijenjene umjetnosti i dizajn na Grafičkom odjelu. Profesorica Mortigjija Anušić bila joj je mentorica.
"Obožavala je obiteljsko ozračje i kreativnost kojom je odisala njezina najdraža školica. Uvijek bi joj se i kasnije, kad je bila studentica Akademije likovnih umjetnosti, prolazeći pokraj zgrade ŠPUD-a, lice ozarilo srećom. Silno je voljela svoju školu. Za moju Ivu ja ne mogu više ništa napraviti, ali mogu održati sjećanje na nju, iz zahvalnosti da je njezine najljepše godine provela u toj školi pomoći novim generacijama", priča nam Miloloža, koja će u suradnji sa školom organizirati memorijalni natječaj i izložbu "Aorta neba". Ideja je da učenici svake godine rade radove na neku temu, a profesori bi odabrali najbolje te bi u proljeće bila izložba i dodjela nagrade iz Ivinog fonda. Prva izložda ove godine bit će 13. travnja, a budući da se radi o prvoj godina projekta bit će izloženi radovi pokojne Ive.
Izuzetno talentirana umjetnica bila je slikovna autorica Josipove jezične galerije, SMIM portal, a s majkom je osmislila cijeli niz likova: za udžbeničku seriju Hrvatske jezične niti (prirodoljupka Klara, njezin najbolji prijatelj Filip, mačak Sivko, papiga Riki; Klarin brat Martin i Filipova sestrica Helena; hrvatska ovčarka Lusi; Marko, Ilona, Henrikka), za Josipove gramatiljke (Josip, Josipova sestra Ivana i pas Maks), za Čarobnu frulu dvoje vilenjaka Lucijana Edenlandskog i Oku Otonijić… Svima je dala život i dinamiku, u pravom smislu riječi udahnula im dušu. Plijenila je svojim crtačkim i slikarskim umijećem te rado pomagala drugima pri usvajanju toga važnog procesa.
Iva je svoje radove izlagala na mnogo skupnih i dvije samostalne izložbe: u OŠ Jure Kaštelana predstavila je svoje radove na izložbi Spomen stiha (izložba Kaštelanovih portreta), a u Knjižnici grada Zagreba u Podsusedu na izložbi Priče iz dubine (vezane uz izdanje Josipove gramatiljke 5 i Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić). Iva je bila i samozatajna pjesnikinja o čemu svjedoče neki akademski radovi koji su profesore iznenadili svojom metafizičnošću i blagoglagoljivošću.