Naš dizajner Boris Ljubičić ovih je dana postigao golem uspjeh u New Yorku, gdje su njegovi radovi osvojili cijenjene nagrade, prenosi Hrvatsko dizajnersko društvo. Plakati “+ – =” , “1945.- 2015.” i “UN” nagrađeni su zlatom, dok je “Slovo H” osvojilo srebro na novom Graphisovom natječaju “Protest posters 2”. Nakon tri i pol godine, natječaj je okončan i dodijeljene su nagrade. Među više od 400 prijavljenih radova, posebno su se istaknuli Ljubičićevi plakati koji kritiziraju društvene podijele, odnosno politiziranje društva na nacionalnoj, ali i na globalnoj razini.
Najveći nakladnik za grafički dizajn i vizualne komunikacije na svijetu GRAPHIS New York organizira svjetske natječaje s posebnom tematikom i tiska izuzetne knjige određene teme. Veliki GRAPHIS-ov natječaj s temom “Protest Posters” u trajanju od tri i pol godine upravo je završen. U prijavi je bilo više od 400 plakata, a posebni žiri koji čine ranije nagrađivani dizajneri plakata bira nagrađene (Platinum, Gold, Silver) uz posebno primijećene te tiska knjigu GRAPHIS Protest Posters s oko 100 radova.
Moto natječaja bio je “Drvo slobode mora se s vremena na vrijeme osvježiti krvlju domoljuba i tirana”, Thomas Jefferson (1743. – 1826.), treći predsjednik SAD-a. Sve radove ocjenjuje nagrađivani žiri koji se sastoji od globalno priznatih profesionalaca za dizajn plakata: Andrea Castelletti, Paul Garbett, Wesam Mazhar Haddad, Chikako Oguma, Woody Pirtle i Marlene Buczek Smith. Naš dizajner Boris Ljubičić ovih je dana postigao golem uspjeh u New Yorku, gdje su njegovi radovi osvojili cijenjene nagrade. Plakati + – = , 1945.- 2015. i UN nagrađeni su zlatom, dok je Slovo H osvojilo srebro.
Dizajn plakata “+ – =” ukazuje na politički koncept – političari donose kompromisne odluke koje nemaju potpunu ideju ili misiju. Gdje je problem: plus, minus, baš kao političko-matematički problem. Plus, minus i jednako oblikuju lice.
Plakat “1945. – 2015.” podsjeća da je 2015. godine bila 60. obljetnica završetka Drugog svjetskog rata. Te godine 1945. u Jugoslaviji i Republici Hrvatskoj uveden je jednopartijski sustav. Cijeli narod bio je označen posebnim simbolom srpa (seljaka) i čekića (radnika), koji su prekriženi jedan preko drugog. Kao rezultat “vremenskog odmaka” srp i čekić su dizajnirani kao upitnik u tipografiji Times New Roman i uskličnik u tipografiji Helvetica.
Plakat “UN” tematizira političku sliku svijeta. Globalni svijet je duboko podijeljen, nameće se pitanje je li moguće premostiti podjele i učiniti sve ljude jednakima, povezanima, sretnima ili barem s jednakim pravima. U tom smislu rad Ujedinjenih naroda je uzaludan jer o svemu odlučuju političari i njihove države. Takozvana ruka pomirenja bila bi pravo rješenje. Dvije ruke na ovom plakatu su nemoćne jer je jedna lijeva, a druga desna. Plakat je osmišljen u povodu 70. obljetnice Ujedinjenih naroda i zorno oslikava problem cijelog svijeta danas.
Slovo “H” je u pravilnom redoslijedu slova negdje u sredini abecede. “H” je početno slovo naziva države Hrvatske, ima lijevu i desnu okomicu, koje su povezane u sredini vodoravnom linijom. To je politička slika države. Slovo “H” dizajnirano je kao stog knjiga s naočalama koje spajaju lijevi i desni politički blok u tamnim bojama. Slovo “H” je stabilno kao čovjek koji stoji na dvjema nogama. Međutim, ako ga okrenemo naopako, ništa se ne mijenja. Ovaj dizajn korišten je kao plakat za sajam knjiga u Frankfurtu i kao ilustracija korica nekih knjiga.
Zanimljiva je izjava poznatog dizajnera i nakladnika Jianping Hea: “Djela Borisa Ljubičića sam prvi put vidio početkom ovog stoljeća. Bio sam jako impresioniran projektom Nove hrvatske zastave koji je pokrenuo. Bio sam u njegovom studiju u centru Zagreba u jednom običnom stanu punom knjiga, nacrta, modela i grafika koji više izgledao kao pretrpani atelijer, nego kao uredan i moderan studio grafičkog dizajnera. Osim što za svoje klijente stvara grafički dizajn, Ljubičić se također trudi stvoriti djela koja ukazuju na goruća pitanja u svijetu u kojemu živimo. Izražava svoje jedinstvene ideje o stvarima koje su naizgled daleko izvan okvira onoga o čemu bi dizajner trebao brinuti: od EU-a, ljudskih prava do kapitalizma i rata. Svoj talent i ustrajnost posvećuje tim projektima jer vjeruje u čovječnost, da je potrebno pomoći slabijima i preispitivati globalizaciju. Zahvaljujući njemu, vidimo da se društvene vrijednosti grafičkog dizajna šire na druga područja ljudskog društva.”
