Izlov na jednoj od većih “tabli”, kako se u ribnjačarstvu nazivaju pojedine vodene površine u sustavu ribnjaka, počeo je već u 7 sati, nakon prve kave i dogovora djelatnika u zgradi Ribnjaka Lipovljani. Zadaća je prebaciti veću količinu ribe iz velike table u manje zimovnike odakle ih se onda po potrebi i narudžbama distribuira prema kupcu. Ribu prvo treba usmjeriti prema posebnom dubljem dijelu ribnjaka, tzv. izlovnoj jami kojoj ona prirodno gravitira, iz čamaca zapasati mrežom i privući prema obali. Tu se ona zatim zahvaća manjom mrežom pričvršćenom za kran i prebacuje na pokretnu traku gdje se sortira i ubacuje u bazene na prikolici kamiona kojom će potom biti odvezene do zimnjaka, manjih vodenih površina kojih je 15 u nizu i gdje je riba razvrstana po vrsti i veličini kako se ne bi morala naknadno sortirati za prodaju. Sve mora biti vrlo pažljivo isplanirano: mrežu treba “nalistati”, tj. raširiti uz što manje buke, u tišini, kako se riba ne bi razbježala, a sve treba biti odrađeno u što kraćem vremenu kako bi u zimnjake stigla živa. Cijelom operacijom upravlja voditeljica ribnjaka, 27-godišnja Ana Duda, koja je na toj poziciji sad već gotovo dvije godine.
- U početku uopće nije bilo lako, bilo je puno izazova i testova izdržljivosti, morala sam raditi baš sve što i drugi, muški djelatnici - od izvlačenja mreže, preko skupljanja ribe zaostale u blatu u čizmama do pojasa, postavljanja i skidanja nadzornih kamera s nekoliko metara visokih lovačkih čeka, zabacivanja mreža sačmarica kojima se kontrolira riba ljeti, po velikim vrućinama… Ali, mislim da sam uspješno prošla sve to i stekla povjerenje, iako nije baš uobičajeno da žena radi ovaj posao i nekima sigurno nije bilo lako prihvatiti ženski autoritet - govori uz smijeh ova mlada žena za volanom terenca dok nas vozi prema zimnjacima gdje će riba biti premještena. Njezin posao podrazumijeva svakodnevnu organizaciju posla, kontrolu zdravstvenog stanja ribe, količinu prirasta, određivanje prehrane ovisno o dobu godine, uzrastu, brigu o mlađi i nasađivanju ribnjaka i slično.
Jedan od devet ribnjačkih kompleksa kojim upravlja PP Orahovica, Ribnjak Lipovljani, prostire se na 742 ha vodene površine i sastoji se od 20 manjih i većih tabli.
- U proljeće se nasadi riba veličine oko 250 grama koja do jeseni u velikim tablama dosegne konzumnu veličinu od kilogram i pol naviše. U malim tablama do dva hektara je birana riba od 400-500 grama koju hranimo intenzivno jer tržište zahtijeva ribu već u ljeto i mi je trebamo osigurati. Ostale, velike table - ova koju smo danas izlovljavali ima 70 hektara, ona do nje 100 ha, sljedeća 133 - izlovljujemo od listopada pa do Božića. Za svaku nam treba oko tjedan dana, i onda ta riba zimuje u zimnjacima i čeka otpremu kupcu. Jučer smo iz jednog zimnjaka otpremili 12 tona šarana, prekjučer 20, u petak ćemo otpremiti još 15 tona. Prvi i 15. zimnjak su malo veći i u njima je oko 30 tona ribe, a u ostalima je po 15-ak.
Najviše imamo šarana, većinom golog, ali ima i ljuskavog, a uzgajamo još i soma, bijelog i sivog tolstolobika i amura. U zadnje vrijeme raste potražnja za tolstolobikom, pogotovu bijelim koji ima manju glavu, a filei su mu veći, pa ćemo se orijentirati na njega. Njegovo je meso dosta suho, pa stariji preporučuju samljeti ga s malo masnije svinjetine - nisam još probala, ali kažu da su takvi popečci fantastični. Osim vanjskim kupcima, dio ribe odlazi i u našu preradu u Čačincima, za brend Panona Mare - osim svježe, prodaju se i filetirani, panirani, dimljeni, zamrznuta i delikatesni proizvodi od ribe, zatim fishburgeri, nuggetsi, čips, namazi i slično.
Za ribe iz Lipovljana govori se da nemaju onaj specifični miris po mulju, koji mnoge odbija od konzumacije slatkovodne ribe (ali je neki baš zbog toga vole).
- Uvijek ima mulja u tabli, kako riba radi i gura zemlju na dnu, ali mi se trudimo da kad završe ribolovi, što više tih izlovnih jama izmuljimo koliko je moguće. To se radi svake tri do četiri godine upravo zato da se poboljša kvaliteta ribe - kaže Ana. - Osim toga, naši ribnjaci nisu prenapučeni ribom - u ovoj tabli od 70 ha na kojoj smo danas radili ima 100 tona ribe, tako da se ona može neometano kretati i rasti. Naravno, to ovisi i o onome što želimo postići. Ako želimo velike ribe, onda u tabli mora biti manje glava, ako pak želimo manje konzumne ribe, nasadit ćemo ih više. Sve ovisi o potražnji.
Ribnjaci Lipovljani prostiru se s obje strane autoceste i pravi su prirodni rezervat ptica, koje se ovdje gnijezde. Jedna tabla ovdje je upravo radi njih, ona se ne nasađuje niti se izlovljava, već služi kao prirodno stanište brojnim vrstama. Ipak, nisu sve vrste dobrodošle - na to nas podsjeća povremeni mukli prasak plinskog topa kojim se rastjeruju kormorani, koji su prava pošast i na ovom ribnjaku, a šteta koju nanesu nasadima riblje mlađi mjeri se u tonama.
Za kraj, pitamo Anu koju ribu iz ribnjaka najviše voli. - Šarana - odgovara - jer se najviše traži i najbolje prodaje. Ali u svojem tanjuru ipak više volim soma. Kad vidiš te primjerke od deset i više kila, to je nešto posve drugo.