Kada uđete u Bekeraj, osjećate se pomalo kao jedan od sudionika u priči "Charlie i tvornica čokolade". Samo što vas ovdje, umjesto mirisa čokolade, odmah nakon dolaska zapljusne miris svježe pečenog kruha, a onda se odjednom nađete pred vitrinom ispunjenom najrazličitijim slatkim i slanim pecivima. Od krafna bogato punjenih najrazličitijim kremama, preko debeljuškastih kroasana, u svako doba tople pizze, kiflica, keksića, focaccia i šarenih danish peciva, u vitrini ove male kvartovske pekarnice, dosad smo bili uvjereni, svatko može pronaći omiljeni zalogaj upravo prema svojem guštu. Sada to i provjereno znamo.
Naime, nakon velikog uspjeha koji su ove veljače postigli slasnim krafnama, sada su svi glavu izgubili za njihovim bogato nadjevenim, slatkim danish pecivima. Dovoljan je bio tek koji TikTok video ili fotografija na Instagramu, i prodaja je naglo porasla. No, priznat ćemo vam, i nije nas baš iznenadilo, jer u pitanju su peciva koja već na prvi pogled mame dodacima kao što su bogate kreme, domaći džemovi, čokoladne mrvice i svježe voće.
Pa, krenimo od samog početka. Priče kruže kako su danska peciva ili Danish pastry, unatoč tome što naziv sugerira drugačije, zapravo izmišljena u Francuskoj. Za taj slatki izum zaslužan je Claudius Gelée, koji je, vjeruje se, negdje oko 1622. godine, zabunom zaboravio u tijesto dodati maslac. Budući da je Gelée bio tek šegrt, vjerojatno je u panici pokušao spasiti cijelu stvar te je maslac naknadno pokušao dodati tijestu tako da je između slojeva ugurao manje komade. Nakon što je iz pećnice izvukao lagano, prozračno tijesto, rezultatom je iznenadio prisutne kolege, ali i sâm sebe. Nakon toga, potpuno neočekivano, u njegovom je životu sve krenulo nabolje, i dovitljivi Claudius otvorio je kavanu u kojoj je posluživao pecivo koje je prozvao "tisuću listića". Recept je kasnije iz Francuske proširio u Italiju, a zatim su ga sredinom 19. stoljeća u Austriju donijeli talijanski pekari. Dugačko putovanje to slatko pecivo na kraju je odvelo u Dansku, kada su 1840-ih danski pekari štrajkali i na poslu su ih zamijenili pekari iz Austrije. Pedantni, ali maštoviti Danci s vremenom su recept izmijenili i prilagodili svojim željama i potrebama, i tako je, vjeruje se, nastalo pecivo u svijetu poznato kao Danish, a u samoj Danskoj kao - wienerbrød. Sama receptura nije se puno mijenjala, ali u Danskoj i ostatku svijeta, puno se eksperimentiralo s oblicima i nadjevima. Najčešće se pune džemovima, voćem, orašastim plodovima i kremama, a među danskim favoritima svakako je i lisnato pecivo punjeno marcipanom i posluženo s bademima.
Svemu napisanom unatoč, ovaj put po recept nismo otišli u Francusku niti Dansku, čak niti u nešto nam bližu Austriju, već u pekarnicu bračnog para Nujić, koji je, ipak prilično tematski, na ideju otvaranja Bekeraja došao na jednom putovanju kroz Italiju. Tamo nas je spremno dočekala dobro raspoložena ekipa prodavača i pekara. Svi prisutni u svakom su trenutku bili spremni uskočiti u pomoć, i zajedničkim smo snagama uspjeli napraviti danska peciva kojih se ne bi posramili ni iz jedne navedene zemlje. Punili smo ih različitim kremama, nadjenuli šarenim dodacima, i na kraju u slast zagrizli hrskavo pecivo, koje je u trenu popravilo čak i prilično tmuran, kišovit i siv zagrebački dan. Listiće lisnatog tijesta kasnije smo skupljali s majica i poda, kremu brisali iz kuteva usana, brade i nosa, ali sve se itekako isplatilo.
Na kraju, inspirirani i motivirani, cijeli postupak odlučili smo ponoviti i u vlastitoj kuhinji. Iako još uvijek nismo najveći majstori u pripremi lisnatog tijesta kod kuće, prema ovom receptu, otkrio nam je iskusni pekar iz Bekeraja, ne može ne uspjeti. Kada ćemo skupiti dovoljno hrabrosti, još ćemo vidjeti, a dotad, provjereno slasni danish kupujemo i dalje u Bekeraju.
RECEPT ZA DANISH IZ BEKERAJA
Trebat će vam:
1 kg glatkog brašna (tip 400)
20 g suhog kvasca ili 1 kockica svježeg i 200 ml mlake vode
1 vrećica praška za pecivo
1 vrećica vanilin šećera
70 g šećera
20 g soli
30 ml ulja ili maslaca
500 g maslaca za laminiranje
500 ml mlijeka
ekstrakt vanilije po želji
PRIPREMA:
1. korak
Ako lisnato tijesto radite sa suhim kvascem, pomiješajte brašno, kvasac, prašak za pecivo, šećer, vanilin šećer, sol (dodajte uz rub zdjele) i mlijeko. U slučaju da koristite svježi kvasac, najprije ga otopite u mlakoj vodi, dodajte žličicu šećera i žličicu brašna te pustite da se zapjeni. Zatim ga dodajte ostatku sastojaka.
2. korak
Tijesto mijesite oko 20 minuta. Kada dobijete glatku kuglu, prekrijte je folijom i ostavite u hladnjaku oko 30 minuta.
3. korak
Nakon što je tijesto odmorilo, izvadite ga iz hladnjaka i razvaljajte na pobrašnjenoj podlozi na debljinu od 3 milimetra. U sredinu dodajte maslac koji ste razvaljali u tanak pravokutnik ili neki drugi oblik.
4. korak
Tijesto preklopite tako da u potpunosti prekrije maslac. Razvaljajte i preklopite.
5. korak
Tijesto spremite u hladnjak i postupak valjanja i preklapanja ponovite nakon 30 minuta.
6. korak
Postupak ponavljajte dok ne dobijete lijepe slojeve tijesta, ovisno o tome koliko slojeva želite dobiti, od 4 do 6 puta. Kada ste gotovi, tijesto razvaljajte.
7. korak
Izrezujte željene oblike.
8. korak
Pecivo pecite u pećnici 15 - 20 minuta na 200 stupnjeva Celzijevih ili dok ne porumeni, a potom ga ohladite.
9. korak
Dobivena peciva punite kremama i dodacima po želji.
