Moslavina je nekad davno bila otok u Panonskom moru pa tako ne čudi da Moslavačka gora obiluje fosilnim ostacima praživotinja. Na relativno malom geografskom području koncentrirana je sva sila povijesno-kulturnih atrakcija i prirodnih ljepota poput Lonjskog polja. Ako vas put navede u Moslavinu svakako biste prije same šetnje po Lonjskom polju trebali obići i promatračnicu u obliku ptice koja se nalazi u Repušničkom polju. Smatra se da u spomenutom rezervatu živi više od 250 vrsta ptica.
Ovo je samo dio bogatstva koje vam nudi Moslavina gdje biste trebali planirati izlet prvom sljedećom prilikom. Nakon istraživanja brojnih planinarskih staza, uživanja u pogledu na vidikovcu Vis te posjete srednjovjekovnoj utvrdi Garić grad koristit će vam okrepa.
Naime, na spomenutom području raste lokalna sorta škrlet, a vinarija Voštinić-Klasnić radi najbolji u zemlji prema sudu vinskih kritičara.
"Za nas je vino ekspresija pa smo tu filozofiju prenijeli i na vizualni jezik koji nam omogućava da se svakom etiketom kreativno izražavamo. Naš je identitet minimalističan jer volimo jednostavnost, a dizajn je, osim estetske, fokusiran i na funkcionalnu vrijednost. Etikete su tretirane kao važan izvor informacija za savršeno iskustvo pijenja vina. Neke informacije su prezentirane doslovno, kao što je idealna temperatura služenja vina. Dio informacija o aromama te sparivanju vina i hrane prezentiran je kroz apstraktniju formu pjesme jer tako promičemo filozofiju i ton brenda", objasnio je značenje vizualnog identiteta vinskih etiketa svojevremeno Tomislav Voštinić, vlasnik vinarije Voštinić Klasnić.
Škrlet je doista unikatna sorta koja raste na području Moslavine i Pokuplja, a ima ga sve do Vukomeričkih gorica i nešto u dijelu Prigorja. Riječ je o sorti otpornoj sorti na bolesti i vremenske neprilike, ali prilično ćudljivoj. Zbog neredovite rodnosti slabije je oplodnje i sklon osipanju cvata i rehuljanju grozda, pa je zbog toga preporučljivo pinciranje prije cvatnje čime se prinos može povećati od 10 do 30 posto bez značajnog utjecaja na kakvoću. Zato ovdje nema prepisivanja.
Što se tiče hrane, Moslavina ima svoja mjesta gdje se provjereno dobro jede. Jedno od takvih je primjerice Seoski turizam Kezele gdje većina namirnica stiže sa samog imanja ili okolnih gospodarstava. Ipak, ako niste u mogućnosti posjetiti ovaj divan kraj donosimo vam nekoliko recepata koji bi vam mogli izmamiti osmjeh na lice i podsjetiti vas na bakine klasike s ručkova kakve nerijetko služe i u Moslavini.
Knedle sa šljivama
- 0,50 kg skuhanog krumpira
- 0,20 kg oštrog brašna
- 0,05 kg maslaca za tijesto
- 1 jaje
- sol
- šljive
- krušne mrvice
- šećer
- 0,05 maslaca za krušne mrvice
Krumpir skuhamo u kori, ogulimo i propasiramo. Dodamo 0,05 kg maslaca. Kad se malo ohladi, dodamo brašno i jaje, malo soli i zamijesimo tijesto. Tijesto je dosta mekano pa ga ne valjam već napravim jednake kuglice tijesta (0,08 kg svaka) koje zatim u ruci raširim, umetnem šljivu i oblikujem okruglicu, “knedlu”. Knedle kuham u slanoj kipućoj vodi cca 15 minuta. U tavi rastopimo maslac i dodam krušne mrvice, po želji se može dodati i šećer. Kuhane knedle uvaljati u krušne mrvice prije posluživanja.
Domaći trganci
Od sastojaka će vam trebati 250 g oštrog brašna, 150 ml vode, prstohvat soli. Možete dodati i jedno jaje, ali nije obavezno i nekad su se radili samo od brašna, vode i malo soli. Tijesto morate zamijesiti da bude srednje tvrdo i pustiti da odstoji. Trgaju se rukama i kuhaju u kipućoj vodi. Za razliku od većine tijesta, nastavljaju se kuhati i kad isplivaju na površinu dobrih 5-8 minuta. Ako nemate domaćeg kiselog vrhnja, napravite mješavinu krem sira i slatkog vrhnja u jednakim omjerima. Za dvije porcije trganaca dovoljna je vrhom puna žlica krem sira i isto toliko slatkog vrhnja te malo soli - dobro izraditi. Na maslu kratko prepržiti poriluk, na to dodati vrhnje i promiješati te odmah ugasiti vatru. Ubaciti kuhane trgance i dodati malo vode u kojoj su se kuhali. Posipati prepečenih špekom i s malo roza papir.
Tačkrle
Za tijesto:
- 750 g glatkog brašna
- 250 g oštrog brašna
- 0,5 l mlake vode
- 2 jaja
- 2 žlice ulja
- prstohvat soli
Za nadjev:
- pekmez od šljiva
- krušne mrvice
- 50 ml ulja
U veću posudu stavite obje vrste brašna, u sredini napravite rupu te u nju dodajte jaja, ulje i sol. Malo-pomalo ulijevajte ulje i umijesite srednje tvrdo tijesto. Kada ste zamijesili tijesto, u veću posudu stavite vodu, posolite je i pustite da zakuha dok oblikujete tačkrle. Nije preporučljivo da tijesto dugo stoji pa dok voda zakuha, tijesto razvaljajte na 4 mm debljine, izrežite na kockice uz pomoć kotačića za tijesto ili u obliku kruga uz pomoć čaše. U sredinu svakog komada tijesta stavite pola žličice pekmeza od šljiva i preklopite. Uz pomoć vilice utisnite rubove da nadjev ne iscuri prilikom kuhanja. Oblikovane tačkrle odmah stavite kuhati u proključalu vodu oko 15 do 20 minuta. Dok se tačkrle kuhaju, u tavu stavite ulje te ga malo zagrijte, dodajte krušne mrvice i lagano ih prepržite dok ne poprime zlatnu boju. Kuhane kolačiće servirajte u zdjeli i prelijte poprženim krušnim mrvicama. Tačkrle možete dodatno začiniti s malo šećera, cimeta ili kiselog vrhnja.
SAVJET: Pripazite da tačkrle ne stoje predugo jer će tijesto biti dosta žilavo. Zato čim ih oblikujete, odmah ih stavite da se kuhaju.
Sadržaj je napravljen u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom.