ČISTA LOVAČKA PRIČA

Odšteta za nalet na divljač: Otkrivamo jesu li vozači krivi kad pokose divlju životinju

Muke po pitanju isplatu odštete u slučaju kad vozač na divljač naleti vozilom

Divlje životinje na cesti

 Profimedia

Nekoć je u situacijama odgovornost za naknadu štete prilikom naleta na divlju životinju bila na lovačkom društvu koje upravlja najbližim lovištem od mjesta nesreće (osim, naravno, kod nesreća na autocesti, gdje je odgovoran koncesionar), a od 2018. Ministarstvo poljoprivrede je počelo ugovarati jedinstvenu godišnju policu za pokriće svih štetnih događaje te vrste na razini cijele države.

image

Pregaženi jazavac

Darko Tomaš/CROPIX

I tako je to, na radost lovačkih društava, funkcioniralo do 1. lipnja ove godine, kad je istekla prošle godine ugovorene polica u Euroherc osiguranju. Pokazalo se tada da je na natječaj za novu policu raspisan početkom godina stigla samo jedna ponuda, iz HOK osiguranja, no umjesto procijenjenog iznosa od 40 iznosila je čak 57 milijuna kuna, a nije niti sadržavala potrebna jamstva o ispunjavanju odredbi samog ugovora.

I što se dogodilo? U krovnoj lovačkoj organizaciji odmah su zavapili za nekim novim modelom zaštite od troškova, koji bi prema njihovom prijedlogu trebao uključivati dodatak na postojeću policu obveznog osiguranja.

Većina se medija pritom uhvatila za udicu i počela pisati kako zbog neuspjelog produljenja “nacionalne police” uskoro poskupljuje “registracija”.

image

Znak za divljač

Arco Images GmbH/Alamy/Profi

To se, međutim, neće dogoditi. Ili se barem ne bi trebalo dogoditi. Koliko god bi lovcima odgovaralo ovakvo rješenje, ne postoji niti jedar opravdani razlog zašto bi vozači trebali snositi trošak odštete kad im se divljač kojom gospodari lovačko društvo zabije u vozilo.

Dapače, upitna je i zakonitost postojećeg modela prema kojemu se te štete u cijelosti sufinanciraju iz državnog proračuna. Nakon što je, naime, sredinom lipnja propao i ponovljeni natječaj za jedinstvenu godišnju policu osiguranja od šteta izazvanih naletom vozila na divljač, iz Ministarstva poljoprivrede su nam odgovorili da “ Zakon o lovstvu ne propisuje obvezatnu policu za osiguranje šteta od divljači, a posebno ne propisuje da se takva polica podmiruje iz državnog proračuna”.

image

Sudar zbog divljači

Ivan Čosić/CROPIX

Nije stoga jasno gdje su uopće našli uporište da javnim novcem “s ciljem poticanja lovnog gospodarstva” od 2018. do 2022. u više navrata produže policu i to plate čak 108,9 milijuna kuna, a teško mogu pravdati i mjesečnu donaciju Hrvatskom lovačkom savezu od 4,1 milijun kuna, osmišljenu kao vatrogasno rješenje do sklapanja nove police osiguranja. Do čijeg ugovaranja, sva je prilika, neće niti doći.

Čini se, naime, da osiguravateljima niti najmanje ne odgovara da država “potiče lovno gospodarstvo” ugovaranjem police na kojoj ne samo da ne zarađuju, nego imaju i financijske gubitke.

Što je slučaj, jer je upravo začetkom ugovaranja “nacionalne police” i prestankom obaveze lovačkih društava da iz vlastita džepa isplaćuju odštete došlo do eksponencijalnog povećanja naleta na divlje životinje. U 2018. prijavljeno ih je 1647, a 2021. čak 4883, dok je broj likvidiranih šteta u istom razdoblju povećan s 1213 na čak 2545.

image

Nalet na divlju životinju

Profimedia

Ukratko

Milodar od 4,1 milijuna kuna: ministarstvo poljoprivrede sad časti lovce sa 4,1 milijun kuna mjesečno kako bi oni sanirali štete za koje su sami odgovorni

Prema nekadašnjem modelu štetu pri naletu vozila na divljač trebala su nadoknaditi lovačka društva. Sad taj trošak lovci žele uvaliti vozačima, prijedlogom da se uvede dodatak na policu obveznog osiguranja

Država je od 2018. potrošila čak 108,9 milijuna kuna za ugovaranje “nacionalne” police osiguranja, iako sami kažu da Zakonom o lovstvu takvo što nije predviđeno

Od kad lovci više ne plaćaju štete divljač sve češće podlijeće pod kotače. U 2018. takvih je slučajeva prijavljeno 1647, a 2021. čak 4883

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2022 23:44