Tijekom prva tri mjeseca 2023. godine zemlje Europske unije (EU) zajedno su u atmosferu ispustile 940 milijuna tona zagađujućih čestica.
Tako su gospodarski sektori odgovorni za većinu emisija stakleničkih plinova kućanstva (24%), prerađivačka industrija (20%) te opskrba električnom energijom i plinom (19%). Slijede poljoprivreda (13%) i, na kraju popisa pet sektora koji emitiraju najviše, prijevoz i skladištenje (10%).
Cilj "2050"
U svibnju 2021. Europska komisija objavila je ciljeve za smanjenje onečišćenja zraka, vode i tla do kraja ovog desetljeća, s ambicijom da se do 2050. dosegnu razine koje “više nisu štetne za ljudsko zdravlje i ekosustave”. Jedan od naglasaka plana je smanjenje za 75%, do 2030. godine, broja preuranjenih smrti - trenutno oko 300.000 godišnje u EU, uzrokovanih onečišćenjem zraka česticama veličine 2,5 mikrona (PM 2,5).
Putokaz se kreće prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika, naglašavajući kako Europska unija (i njezini građani) moraju smanjiti svoje emisije na 80% ispod razine iz 1990. Upravo je u ovom trenutku fokus stavljen na vozila s unutarnjim izgaranjem.
Zagađenje u transportu
Kao što je istaknuto, promet je na petom mjestu u klasifikaciji sektora koji najviše zagađuju na području EU. No prometni segment mora biti raščlanjen, jer se u njemu nalaze različita sredstva kretanja, kao što su kamioni, vlakovi, autobusi, a prije svega automobili, brodovi i zrakoplovi.
Unutar svakog od njih, emisije su vrlo različite. Isto tako, za razliku od onoga što se događa s automobilima s unutarnjim izgaranjem (privatni prijevoz), ugljični otisak javnih ili kolektivnih alternativa prati se drugačijom varijablom od uobičajene: CO₂ po putniku.
Zahvaljujući različitim studijama, moguće je raščlaniti, za svako sredstvo kretanja, emisije koje stvaraju. Stoga je Europska agencija za okoliš (EEA) pripremila grafikon za provjeru CO₂ otiska svakog prijevoznog sredstva.
Automobili
Kopneni promet predstavlja najveći godišnji udio (90%) u prijeđenim putničkim kilometrima. Unutar ove zemaljske mobilnosti, oni moraju biti razdvojeni različitim načinima kretanja. Dakle, brojke pokazuju da su kombiji ti koji najviše zagađuju.
- Kombiji: 158 grama CO₂ po putniku i kilometru
- Osobni automobili: 104 grama CO₂ po putniku i kilometru
- Motocikli: 72 grama CO₂ po putničkom kilometru
- Autobusi: 68 grama CO₂ po putniku i kilometru
Zrakoplovi
U zračnom prometu također treba razlikovati komercijalne linije i privatne zrakoplove. Potonji više zagađuju jer prevoze manje putnika. Letovi, kao i svi drugi motori koji koriste fosilna goriva, proizvode stakleničke plinove, uglavnom ugljični dioksid (CO₂).
Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva (ICAO), organizacija koja koristi UN kao referencu za mjerenje emisija iz civilnog zrakoplovstva, navodi da let ekonomske klase između Londona i New Yorka emitira približno 0,67 tona CO₂ po putniku.
Na dugolinijskim letovima, emisije ugljičnog dioksida po preletjenom putničkom kilometru su oko tri puta veće za poslovnu klasu i četiri puta veće za prvu klasu, prema Odjelu za poslovnu, energetsku i industrijsku strategiju (BEIS). Dulji letovi dosežu veće visine, pa zagađuju više od kratkih.
Brodovi
Prije nekoliko mjeseci organizacija Transport & Environment upozorila je na zagađenje koje proizvode turistička krstarenja koja putuju Europom svake godine. Studija iz 2022. pokazuje da su, nakon ukidanja ograničenja putovanja nakon pandemije, krstarenja porasla za 25% u odnosu na prethodnu godinu. Dakle, brod za krstarenje u prosjeku emitira 287 grama CO₂ po putniku/kilometru.
Taj porast u brojkama osjetio se prije svega u emisijama SOx (sumpor oksida) koje su porasle za 9%. Povećanje NOx (dušikovih oksida) od 18% i povećanje čestica PM2,5 od 25%.
Nadalje, prema organizaciji, 218 brodova koji su prošli kroz europske luke 2022. godine ispustilo je otrovnog sumpora koliko i milijarda automobila. To implicira da luke koje primaju najviše brodova za kružna putovanja imaju najzagađeniji zrak. Primjerice, pristanište u Barceloni je na prvom mjestu na popisu najzagađenijih.
106 kruzera koji su pristali prošle godine ostavilo je gotovo tri puta više sumporova oksida u zraku od svih automobila u Barceloni.