Vitamin C i drugi antioksidansi potiču stvaranje novih krvnih žila u tumorima raka pluća, pokazuje nova studija s Karolinska instituta, objavljena u časopisu The Journal of Clinical Investigation. Otkriće potkrepljuje ideju da dodaci prehrani koji sadrže antioksidanse mogu ubrzati rast tumora i metastaze, a osim na plućima, to se pokazalo vjerojatnim i na dojci i bubregu.
- Otkrili smo da antioksidansi aktiviraju mehanizam koji uzrokuje stvaranje novih krvnih žila tumora raka, što je iznenađujuće s obzirom na to da se prije smatralo da antioksidansi imaju zaštitni učinak - kaže voditelj studije Martin Bergö, profesor na Odjelu za bioznanosti i prehranu i potpredsjednik Karolinska instituta u Švedskoj.
Antioksidansi neutraliziraju slobodne radikale kisika, koji mogu oštetiti tijelo, pa se stoga obično nalaze u dodacima prehrani. Ali, pretjerano visoke doze mogu biti štetne.
Savjet liječnika
- Nema potrebe bojati se antioksidansa u normalnoj hrani, ali većini ljudi nisu potrebne dodatne količine, a kod oboljelih od raka ili onih koji su u pojačanom riziku to može biti i štetno - kaže profesor Bergö. To je još jedna studija koja ide u prilog savjetima da se onkološki pacijenti trebaju posavjetovati s nutricionistima i napraviti procjenu nutritivnog statusa, pa će im se prema potrebi savjetovati uzimanje dodatka prehrani.
Istraživačka skupina profesora Bergöa bila je pokazala da antioksidansi poput vitamina C i E ubrzavaju rast i širenje raka pluća stabiliziranjem proteina nazvanog BACH1. On se aktivira kada padne razina slobodnih radikala kisika, što se događa, na primjer, kada se dodatni antioksidansi unose putem prehrane ili kada spontane mutacije u tumorskim stanicama aktiviraju endogene antioksidanse. Sada su istraživači uspjeli pokazati i da aktivacija BACH1 potiče stvaranje novih krvnih žila, što se naziva angiogeneza. Iako je poznato da je niska razina kisika (hipoksija) potrebna da bi se angiogeneza pojavila u tumorima raka, novi mehanizam koji su identificirali istraživači pokazuje da tumori mogu stvoriti nove krvne žile i u prisutnosti normalne razine kisika. Studija također pokazuje da je BACH1 reguliran na sličan način kao i protein HIF-1α - mehanizam koji je dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 2019. godine i koji omogućava stanicama da se prilagode promjenama razine kisika.