Visoke razine ovog vitamina povezane su s manjim rizikom od demencije! Unosite li ga dovoljno?

Procjenjuje se da 55 milijuna ljudi diljem svijeta živi s demencijom, a očekuje se da će taj broj rasti kako svjetska populacija stari. Kako bi pronašli lijek koji mogu usporiti ili zaustaviti bolest, znanstvenici moraju bolje razumjeti čimbenike koji mogu uzrokovati demenciju.

Iako, nažalost, još uvijek nema lijeka, brojna istraživanja u posljednjih 10 godina govore o važnosti vitamina D i njegovoj dosad nepoznatoj ulozi u razvoju i funkcioniranju mozga. Točnije, znanstvenici su postali svjesni receptora vitamina D (VDR) u živčanom sustavu.

Što kažu istraživanja?

Istraživači sa Sveučilišta Tufts dovršili su prvu studiju koja ispituje razine vitamina D u tkivu mozga, posebno kod odraslih koji su patili od različitih stopa kognitivnog pada. Studija koja je objavljena u časopisu Alzheimer’s & Dementia: The Journal of the Alzheimer’s Association, a otkrila je da osobe s višom razinom vitamina D u mozgu imaju bolju kognitivnu funkciju.

- Ovo istraživanje pojačava važnost proučavanja kako hrana i hranjive tvari stvaraju otpornost u zaštiti mozga koji stari od bolesti kao što su Alzheimerova bolest i druge povezane demencije - rekla je Sarah Booth, jedna od autorica studije te direktorica Centra za istraživanje ljudske prehrane Jean Mayer na Sveučilištu Tufts, za Neuroscience News.

- Mnoge su studije uključile prehrambene čimbenike u proučavanje kognitivne izvedbe ili funkcije kod starijih odraslih osoba, uključujući mnoge studije o vitaminu D, ali sve se one temelje ili na unosu vitamina D putem prehrane ili na mjerenjima krvi - rekla je glavna autorica Kyla Shea, izvanredna profesorica na Friedman School of Nutrition Science and Policy sa Sveučilištu Tufts.

Booth, Shea i njihov tim ispitali su uzorke moždanog tkiva 209 sudionika u Rush Memory and Aging Projectu (Sveučilište Rush), dugotrajnoj studiji Alzheimerove bolesti koja je započela 1997. Istraživači sa Sveučilišta Rush procijenili su kognitivnu funkciju sudionika, starijih ljudi bez znakova kognitivnog oštećenja, kako su starili, i analizirali nepravilnosti u njihovom moždanom tkivu nakon smrti.

U studiji Sveučilišta Tufts, istraživači su tražili vitamin D u četiri regije mozga. Dvije regije su povezane s promjenama uzrokovanim Alzheimerovom bolešću, jedna je povezana s oblicima demencije povezanima s protokom krvi, a jedna regija bez ikakve poznate povezanosti s kognitivnim padom povezanim s Alzheimerovom bolešću ili vaskularnom bolešću.

Oni su uočili da je vitamin D zaista prisutan u moždanom tkivu, a visoke razine vitamina D u sve četiri regije mozga povezane su s boljom kognitivnom funkcijom. Međutim, razine vitamina D u mozgu nisu bile povezane ni s jednim od fizioloških markera povezanih s Alzheimerovom bolešću u proučavanom mozgu, uključujući nakupljanje amiloidnog plaka, bolest Lewyjevih tjelešaca. To znači da još uvijek nije jasno kako točno vitamin D može utjecati na rad mozga.

- Demencija ima više faktora, a mnogi patološki mehanizmi koji leže u njezinoj podlozi nisu dobro okarakterizirani. Vitamin D mogao bi biti povezan s rezultatima koje još nismo promatrali, ali planiramo proučavati u budućnosti - kaže Shea.

Kako naše tijelo može dobiti vitamin D?

Možda vitamin D još uvijek nije lijek za demenciju, ali može usporiti kognitivni pad. Ovo su tri načina kako ga vaše tijelo može dobiti:

• izlaganjem suncu, što potiče našu kožu na “proizvodnju” vitamina D (čak 80 posto dnevnih potreba)
• iz hrane, prije svega iz žutanjka jajeta, ulja od jetre bakalara, iz masne ribe kao što su losos, haringa i tuna te mlijeka, sojina mlijeka i svježe cijeđenog soka od naranče.
• suplementima

Vitamin D sintetizira se putem kože pod djelovanjem sunčeve svjetlosti samo ako je dužina valova sunčevih zraka dovoljna da postigne određeni intenzitet, a to je moguće uglavnom samo ljeti.

Sada, dok smo većinu dana kod kuće, trebamo paziti na dovoljan unos ovog važnog vitamina.

Međutim, stručnjaci upozoravaju ljude da ne koriste velike doze dodataka vitamina D kao preventivnu mjeru jer pretjerane količine mogu uzrokovati štetu i povezuju se s rizikom od kognitivnog pada.