Muškarci stariji od 45 i žene starije od 55 godina već zbog svoje dobi imaju veći rizik za srčani udar, kao i oni kojima su muški članovi obitelji imali srčani udar s približno 55 godina i ženski članovi sa 65 godina. U mlađoj dobi žene su od tri do šest puta zaštićenije nego muškarci, no nakon 60 godine ta razlika nestaje i broj umrlih žena i muškaraca je podjednak. Iako se smatra da ženski spol u reproduktivnoj dobi pruža zaštitu od kardiovaskularnih bolesti, posljednjih godina primjećuje se da se dobne granice sve više brišu. Srčani udar pogađa i mlade žene, a osobito su rizične one koje rade jako stresan posao. Zdrave osobe nakon 50. godine trebale bi kontrolirati srce svake dvije godine, a pušači i oni s obiteljskom sklonošću te oni s hipertenzijom i povišenim masnoćama u krvi već od 45. Važno je upoznati simptome, a oni nerijetko nisu jednaki kod muškarca i žena. I dok muškarci najčešće srčani udar osjete kao jaku bol u prsima koja se širi u vrat, ruku ili rame, simptomi srčanog udara kod žena mogu biti suptilniji: umor, zaduha, kratak dah, bolovi u trbuhu...
Napravite plan
Educirajte se o rizičnim faktorima i napravite plan preživljavanja. Na list papira napišite koje lijekove uzimate, popis lijekova na koje ste alergični, broj telefona na poslu i kućni broj osobe koju treba nazvati u slučaju da morate hitno u bolnicu. Taj papir uvijek imajte uza se. Postoje različite tablice ili kalkulatori koji u postocima izračunavaju kolika je vjerojatnost da obolite ili umrete od infarkta srca (ili, primjerice, moždanog udara) u idućih deset godina. Temeljena na tablici European Coronary Risk Chart, u kojoj se desetogodišnji apsolutni rizik obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti mogao očitati na tablici ovisno o spolu, dobi, pušenju, visini krvnog tlaka i vrijednosti kolesterola…, nastala je tablica Score (Systematic Coronary Risk Evaluation) koju je Europsko kardiološko društvo objavilo kao računalni program koji pacijentima i liječnicima omogućuje i da doznaju koliko točno svaki pojedini rizik sudjeluje u ukupnom riziku za neku osobu. Postoji i novija tablica QRISK2, koja osim dosadašnjih čimbenika rizika ubraja i fibrilaciju atrija, indeks tjelesne mase, kroničnu bolest bubrega te etničku pripadnost. U program Heart Score uključene su i Smjernice Europskoga kardiološkog društva za prevenciju kardiovaskularnih bolesti pa se mogu dobiti individualno prilagođene upute kako taj rizik smanjiti. Zaklada za promicanje kardiovaskularnog zdravlja Hrvatska kuća srca također je izradila online kalkulator kardiovaskularnog rizika. Dostupan je na web stranici www.cuvarisrca.hr i mogu ga koristiti svi građani potpuno besplatno. Kalkulator je podijeljen u tri dijela: uvodna pitanja, rizični čimbenici (pušenje, indeks tjelesne mase, prehrambene navike, fizička aktivnost, razina kolesterola i glukoze u krvi, krvni tlak itd.) te izračun rizika. Kako bi građani mogli saznati što precizniji kardiovaskularni rizik, bilo bi dobro da neke od rizičnih čimbenika prethodno izmjere te se posavjetuju sa svojim liječnikom obiteljske medicine.
Mijenjajte loše navike
Kalkulator ima i edukativan karakter jer već pri ispunjavanju osobi sugerira promjenu loših navika ili je educira o činjenicama vezanim uz kardiovaskularni sustav. Primjerice, ako ste žena, saznat ćete da žensko srce kuca u prosjeku 78 puta u minuti, što je osam otkucaja više od muškog srca. Ako imate obiteljsku povijest kardiovaskularnih (KV) bolesti, saznat ćete da imate povećan rizik (žene 1,7 puta veći, muškarci dva puta veći) za razvoj bolesti kao što su koronarna srčana bolest, angina, srčani udar, zatajenje srca ili moždani udar. U tom biste slučaju, neovisno o dobi, trebali znati koliko su vam kolesterol i tlak.
RIZIČNA SKUPINA
● osobe s povišenim krvnim tlakom u srednjoj dobi izložene su 30 posto većem riziku od srčanog ili moždanog udara u odnosu na osobe koje nemaju problema s tlakom
● onima s blago povišenim kolesterolom u dobi između 35 i 55 godina rizik za srčane bolesti može narasti čak do 40 posto
● bolesnici sa šećernom bolesti imaju 2-4 puta veći rizik za kardiovaskularne bolesti
● pušenje udvostručuje rizik smrti od kardiovaskularnih bolesti
● muškarci koji piju tri ili više pića tjedno imaju čak triput veći rizik za srčani udar
● tjelesna neaktivnost odgovorna je za oko 22 posto svih slučajeva ishemijske bolesti srca
Priznajte što, kako i koliko jedete
1. Uobičajeni doručak je...
a) Zobena kaša ili druge žitarice s voćem.
b) Dva peciva od lisnatog tijesta sa šunkom i sirom.
c) Preskočim doručak, a kasnije pojedem sendvič.
2. Jučer sam pojeo/la ovo voće i povrće...
a) Pravi spektar boja: brokulu, matovilac, mrkvu, naranču, limun, crvenu papriku, rajčicu, bobičasto voće.
b) Malo graška, bananu i jabuku.
c) Gotovo ništa. Zelenu salatu uz ručak.
3. Kad jedem u restoranu...
a) Obično imam posebne zahtjeve poput izostavljanja visokokaloričnih umaka i radije biram pečeno nego prženo.
b) Nikada ne uzimam umake od sireva, ali za ostalo baš i ne razumijem u čemu je razlika.
c) Uvijek biram specijalitet kuće. Dam si oduška kad sam u restoranu.
4. Vitaminski pripravci
a) Redovito ih uzimam kad preskočim obrok.
b) Uzimam ih povremeno.
c) Nikad ne posežem za takvim pripravcima.
5. Pazim koliko pojedem...
a) Uvijek nastojim paziti da su obroci manji (veličina šake, šalica priloga, dvije-tri šalice salate).
b) Izbjegavam dodatne porcije, no svejedno pojedem sve što je na tanjuru.
c) Ne pazim koliko pojedem. Jedem sve.
REZULTATI:
Ako su vaši odgovori uglavnom a
Jedete mnogo svježih proizvoda, svakodnevno su u vašoj prehrani zastupljeni povrće i voće, uzimate razumne količine hrane i brinete se o svojoj prehrani. Nastavite tako.
Ako su vaši odgovori uglavnom b
Znate što je dobro za vaše srce, no ne pridržavate se u dovoljnoj mjeri dobrih preporuka. Generalno ste jako motivirani da zdravo jedete, no ponekad vam nedostaje malo više odlučnosti. Pravilna prehrana važna je za srce i svakako nastojte misliti na to što jedete i pripaziti na ograničen unos transmasti.
Ako su vaši odgovori uglavnom c
Vaše trenutačne prehrambene navike štete vašem srcu i trebate promijeniti svoju rutinu. Za početak uzmite pokoji multivitamin, redovito jedite voće i povrće, ne preskačite obroke i smanjite porcije.
Koliko je zdrav vaš stil života
1. Cigarete pušim...
a) Svakodnevno. Ubrajam se u redovite pušače.
b) Ne pušim. Nikada nisam ni probao/la.
c) Trenutno ne pušim, prije jesam.
2. Stomatolog bi higijenu mojih usta opisao kao...
a) Očajnu. Nisam ga tako dugo posjetio/la da me se više i ne sjeća.
b) Dobru. Čak redovito koristim zubni konac.
c) Prilično dobru. Redovito perem zube, iako ih ne čistim koncem i interdentalnim četkicama koliko bi trebalo.
3. Tijekom sezone gripe i viroze...
a) Barem jednom u sezoni obolim. Suđeno mi je.
b) Redovito se cijepim protiv gripe te često perem ruke.
c) Nastojim izbjegavati bolesne ljude, no mogao/la bih učiniti više za svoje zdravlje.
4. Mjesto u kojem živim je...
a) Zagušeno, s mnoštvom automobila i kamiona.
b) Ruralno. Moji najbliži "susjedi" kokodaču i nesu jaja.
c) Mirnije, na periferiji, no nije predaleko od centra.
5. U pogledu izbjegavanja zagađivača okoliša...
a) Ne zamaram se previše, zagađenje je neizbježno.
b) Pijem filtriranu vodu i redovito pratim izvješća o kontrolama namirnica.
c) Održavam čistoću kuće i kuhinje, no osim toga ne poduzimam neke posebne mjere opreza.
REZULTATI
Ako su vaši odgovori uglavnom a
Onečišćivači iz okoliša kao što su duhanski dim, virusi, zagađena voda i zrak povećavaju rizik za srčani udar. Uz nekoliko pametnih poteza najgore od njih mogli biste uspješno izbjegavati. Potrudite se više oko toga.
Ako su vaši odgovori uglavnom b
Nepušenjem, cijepljenjem protiv gripe te izbjegavanjem najgorih onečišćivača okoliša pomažete svojim arterijama da rade u čistom okruženju. Nastavite s dobrim navikama.
Ako su vaši odgovori uglavnom c
Na dobrom ste putu što se tiče smanjivanja rizika za bolesti srca, no dodatni preventivni koraci poput cijepljenja protiv gripe, za koju je dokazano da povisuje rizik za srčani udar, mogu još više pridonijeti zdravlju vašeg srca i zaštititi vas od različitih mikroorganizama.
Koliko ste sretni
1. Kad odlazim na spavanje...
a) Ne mogu brzo zaspati jer mi se previše toga mota po glavi. Zbog toga se budim izmoren/a.
b) Spavam bezbrižno i obično se budim prije nego što se oglasi budilica.
c) Noćna sam ptica. Uglavnom drijemam, ali vikendom nadoknadim propušten san.
2. Moj uobičajen dan je...
a) Prilično stresan. Na poslu se nosim s dosta pritisaka sa svih strana pa se teško opuštam.
b) Pun obaveza, ali podnošljiv. Obično svaki dan nađem malo vremena samo za sebe.
c) Užasan, a najviše se grozim ponedjeljka.
3. Kad mi netko oduzme prednost u prometu...
a) Psujem u sebi, a još neko vrijeme sve kipi u meni.
b) Ne osvrćem se previše na to.
c) Poludim, izgubim kontrolu, često stišćem šake, a nekad učinim i nešto gore.
4. U zajednici (crkva, udruge, druženja)...
a) Sudjelujem poprilično aktivno.
b) Vrlo sam angažiran/a, to mi je vrlo važno i ne propuštam sastanke.
c) Ne sudjelujem. Nemam vremena ni razmišljati o tome.
5. Tijekom dana od alkoholnih pića obično popijem...
a) Nekoliko pića, uglavnom navečer, no katkad pretjeram vikendima.
b) Čašu-dvije vina uz večeru.
c) Ne pijem svakodnevno, ali kad jednom počnem, ne suzdržavam se
REZULTATI
Ako su vaši odgovori uglavnom a
Život vam nije loš, ali mogao bi biti bolji. Nastojte da vam svakodnevne brige, stres i obaveze ne postanu rutina koja će isisati svu zabavu iz vašeg života. Naučite metode relaksacije i otpuštanja stresa, što će vas učiniti smirenijima i radosnijima.
Ako su vaši odgovori uglavnom b
Vaše srce gotovo je uvijek nasmijano. Naučili ste kako uživati u svom životu bez obzira na to što vam se događa. Tako dugoročno smanjujete rizik za srčane bolesti. Nastavite tako i uživajte u što više radosnih trenutaka koje vam donosi život.
Ako su vaši odgovori uglavnom c
Nosite sve brige na svojim ramenima, a to nije dobro za vaše srce. Stres, ljutnja, nedostatak sna te pretjerana količina alkohola povećavaju rizik za visoki krvni tlak, debljinu i šećernu bolest, što sve može utjecati na zdravlje vašeg srca.
Koliko ste tjelesno aktivni
1. Svaki dan hodam...
a) Samo do tuša, automobila ili zalogajnice blizu posla tijekom stanke za ručak. Nemam vremena za dodatne aktivnosti.
b) Trudim se ustati od radnog stola te protegnuti noge nekoliko puta tijekom radnog vremena, a obično se odlučujem i za dulju šetnju.
c) Uglavnom pokušavam hodati nekoliko minuta tijekom stanke za ručak.
2. Moja omiljena rekreacija je...
a) Gledanje TV-a, čitanje i odlazak u restorane.
b) Šetanje, bicikliranje, trčanje - volim biti na otvorenom.
c) Golf, tenis. Važnija mi je ekipa i druženje, autom odlazimo na teren.
3. Kad bi mi netko predložio dizanje utega...
a) Samo bih se nasmijao. To nije za mene.
b) Rekao bih da to već činim, i to dva do tri puta tjedno.
c) Zanimali bi me detalji. Znam da je to dio kardio vježbi i da je poželjno, no ne znam kako bih započeo.
4. Mogu li dotaknuti nožne prste?
a) Ne vidim ih, a kamoli da ih mogu dotaknuti.
b) Mogu zavezati vezice na tenisicama.
c) Mogu se sagnuti do gležnjeva, ali nisam više u formi kao prije.
5. O redovitom vježbanju mislim...
a) Da sam to dovoljno odradio/la u školi.
b) To mi je među najboljim aktivnostima u danu.
c) Znam da bih se tome trebao/ la više posvetiti, no moj je dnevni raspored nakrcan pa za vježbanje imam malo vremena ili ga uopće nemam.
REZULTATI
Ako su vaši odgovori uglavnom a
Izvucite tenisice i promijenite stav o vježbanju. Neaktivnost šteti vašem srcu jednako kao i pušenje. Vježbanje ne mora biti dugotrajno ni dosadno - 30 minuta svakodnevne umjerene aktivnosti kao što je hodanje može drastično poboljšati vaše srce i smanjiti rizik za kardiovaskularne bolesti.
Ako su vaši odgovori uglavnom b
Imate sportski ritam života. Svakodnevna aktivnost poput hodanja, vožnje bicikla ili dizanja utega pomaže održati prohodnost vaših krvnih žila, čime se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara. Iako ste preboljeli "bolest sjedenja", pokušajte se motivirati dodajući nove aktivnosti u svoj život i svakako nastavite s aktivnim životom. Čovjek je stvoren da bi se kretao.
Ako su vaši odgovori uglavnom c
Sjedilački mentalitet našeg društva često vam pokvari plan za fizičku aktivnost iako se trudite. No, imajte na umu da će i malo vježbe popraviti zdravlje srca te da nikada nije kasno početi vježbati. Neka vam fizička
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....