Piše: dr. sc. Mladen Grgurević, dr. med. endokrinolog-dijabetolog
Klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma “Vuk Vrhovac, KB Merkur, Zagreb, Hrvatska
Šećerna bolest (ŠB) predstavlja skupinu kroničnih metaboličkih poremećaja, koji nastaju uslijed nedovoljnog lučenja ili neadekvatnog djelovanja inzulina, te ju karakterizira povećana razina glukoze u plazmi (GUP). Liječenje ŠB usmjereno je na održavanje normoglikemije, odnosno održavanje razine GUP unutar individualno postavljenih granica. Od 1921.g., odnosno od njegovog otkrića, inzulin predstavlja jedan od niza lijekova koji se koristi u liječenju ŠB. Tehnološki napredak u posljednjih 100 godina omogućio je proizvodnju novih, učinkovitijih oblika inzulinskih pripravaka uz manje nuspojava. Danas su liječnicima i bolesnicima na raspolaganju suvremeni bazalni inzulini koji omogućuju manje dnevne oscilacije vrijednosti glukoze uz manje hipoglikemija, odnosno niskih vrijednosti GUP.
Bazalni ili dugodjelujući inzulini oponašaju bazalno lučenje inzulina od strane gušterače te se upotrebljavaju u liječenju ŠB bilo u kombinaciji s prandijalnim (kratkodjelujućim) inzulinima uz obroke ili s oralnim antihiperglikemijskim lijekovima. Kada govorimo o suvremenim inzulinima tada svakako ne smijemo zaobići zadnju generaciju bazalnih inzulinskih analoga koji djeluju 24 sata bez značajnije vršne aktivnosti smanjujući učestalost hipoglikemija, poboljšavajući metaboličku regulaciju bolesnika i ne manje važno kvalitetu života.(2) Prilagodba dnevne doze bazalnog inzulina određuje se primarno temeljem vrijednosti GUP natašte. Ciljana vrijednost GUP natašte za veliku većinu osoba sa ŠB je 4-6 mmol/l te se ovisno o izmjerenim vrijednosti GUP natašte doza bazalnog inzulina povećava ili snižava za po 2 jed. svakih 2-3 dana do postizanja ciljnih vrijednosti GUP natašte. (2)
Uporaba senzora za kontinuirano praćenje glukoze, CGMS (prem eng. continuous glucose monitoring system), omogućila je osobama sa ŠB, lakši uvid u kretanja razine glukoze u organizmu, a onda i posljedično lakšu prilagodbu doza inzulina dnevnim potrebama. Senzori su medicinski uređaji koji određuju razinu glukoze u potkožnom tkivu svakih nekoliko minuta te se vrijednost očitava na specifičnom prijemniku ili pametnom telefonu.(2) Kada govorimo o suvremenim bazalnim inzulinima, senzori su zorno prikazali njihovu superiornost u odnosu na prethodne generacije bazalnih inzulina i to ne samo u kontroliranim laboratorijskim uvjetima nego i u svakodnevnoj kliničkoj praksi.
Suvremeni bazalni inzulini poboljšavaju metaboličku regulaciju osoba sa ŠB uz manje dnevne oscilacije vrijednosti GUP i manju učestalost hipoglikemija, kao najznačajnije negativne nuspojave liječenja inzulinom. (1)
IZVORI:
- 1. Rosenstock J, et al. Diabetes Care. 201;41:2147-2154
- 2. Diabetes Care 2020;43(Suppl. 1):S1–S2 | https://doi.org/10.2337/dc20-SIN
MAT-HR-2000474-1.0-11/2020
Powered by
SANOFI EMPOWERING LIFE