Promjene u vizualnom korteksu ukazuju na promjene u onom što stariji smatraju "važnom informacijom".
 Foto: iStock
Funkcije mozga

Starije osobe na stvarnost gledaju puno subjektivnije

Starije osobe informaciju obrađuju u mozgu s tendencijom da sve analiziraju u odnosu na sebe, dok mlađi ljudi istu stvar promatraju u odnosu na druge predmete u okolini. Kako bi se poboljšala funkcija mozga starijih ljudi, znanstvenici predlažu da se više koncentriraju na okolinu, a manje na unutrašnji monolog.

Kada su znanstvenici sredovječnim osobama i onima starije dobi pokazali niz fotografija ljudskih lica, ispitanicima se mnogo jače aktivirao medijalni prefrontalni korteks, područje mozga povezano sa samoreferencijalnim razmišljanjem. Mlađe osobe, suprotno tome, mnogo snažnije aktiviraju područje mozga koje je važno za memoriju i pažnju.

Pamćenje nam se mijenja

Nemogućnost adekvatnog pamćenja detalja kao što je, na primjer, položaj određenog objekata počinje se javljati početkom srednje životne dobi, otprilike u četrdesetim godinama, a može biti posljedica promjene u tome na koje se informacije mozak koncentrira tijekom formiranja pamćenja i njihova pretraživanja, odnosno ne mora biti posljedica propadanja funkcija mozga, pokazalo je najnovije istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta McGill u Montrealu u Kanadi, koje su poduprli Kanadski institut za zdravstvena istraživanja i kanadsko Društvo za Alzheimerovu bolest.

Glavna autorica studije Natasha Rajah, ravnateljica Centra za istraživanje mozga pri Douglas institutu Sveučilišta McGill u Montrealu i izvanredna profesorica na Odjelu za psihijatriju Sveučilišta McGill, kaže da to preusmjeravanje na koje se informacije mozak zapravo koncentrira može uvelike utjecati na svakodnevni život.

- Ovakve promjene u strategiji pamćenja u kasnijoj životnoj dobi mogu imati štetne učinke na svakodnevni život za koji je vrlo važno pamćenje detalja, primjerice gdje ste parkirali automobil ili kada ste uzeli lijekove - kaže Natasha Rajah.

Počinjemo zaboravljati puno ranije

U današnje vrijeme smatra se da promjene mozga povezane s demencijom nastaju čak desetljećima prije pojave prvih uočljivih simptoma. Dakle, ključno pitanje u tekućim istraživačkim problemima memorije jest koje su promjene tijekom starenja mozga normalne, a koji nisu. No, dr. Natasha Rajah kaže da je najveći dio istraživanja o starenju i pamćenju bio koncentriran na razumijevanje promjena mozga u kasnijoj životnoj dobi.

- Unatoč mnogim istraživanjima, još uvijek vrlo malo znamo o tome što se događa u srednjoj životnoj dobi te što je važno za zdravo starenje i kako se to odnosi na nalaze u starijoj dobi i pri kraju života. Naše istraživanje bilo je usmjereno na rješavanje tog problema - kaže dr. Rajah.

U ovoj studiji, objavljenoj u časopisu NeuroImage, 112 zdravih odraslih osoba u dobi od 19 do 76 godina dobilo je zadatak da promatraju niz ljudskih lica. Sudionike su potom znanstvenici zamolili da se pokušaju prisjetiti gdje se određeno lice pojavilo na zaslonu, je li to bilo lijevo ili desno, i kad se lice pojavilo, odnosno je li to bilo na počeku prikazivanja niza, u sredini ili na kraju.

Foto: iStock
Kod starijih je bio aktivniji medijalni prefrontalni korteks, onaj koji se uključuje kad se pitamo što učiniti sa svojim životom i u introspekcije.

Dokazano MR-om

Istraživači su za potrebe istraživanja koristili funkcionalnu magnetsku rezonancu (MR) i analizirali koji su dijelovi mozga aktivirani tijekom odgovaranja ispitanika i dobivanja podataka.
Dr. Natasha Rajah i kolege otkrili su da mladi aktiviraju svoj vizualni korteks (područje u stražnjem dijelu mozga odgovorno za obradu vizualnih podataka) za uspješno obavljanje ovog zadatka. Kao što dr. Rajah objašnjava:

- Mlađi ljudi su se doista oslanjali na perceptivne podatke kako bi donijeli odluke. S druge strane, sredovječne i starije osobe nisu pokazale istu razinu aktivacije vizualnog korteksa pri prisjećanju na viđene informacije. Umjesto toga bio je aktiviran njihov medijalni prefrontalni korteks. To je dio mozga koji se uključuje u tok informacija o tome što učiniti s vlastitim životom i u introspekcije.

Iako sudionici srednje i starije životne dobi u ovom eksperimentu nemaju toliko dobre rezultate kao oni mlađi, znanstvenici smatraju da može biti dosta pogrešno smatrati tu razliku kod ljudi srednje i starije dobi nekim poremećajem.

Što je starijima važno?

- To ne mora nužno značiti deficit u funkciji mozga, ali ukazuje na promjene u onom što stariji smatraju "važnom informacijom". Drugim riječima, sudionici srednje i starije životne dobi promatraju različite aspekte istog događaja u odnosu na one u mlađoj grupi - ističu znanstvenici.

Kažu da bi sredovječni i stariji možda mogli poboljšati svoje sjećanje tako da se usredotoče na vanjske, a ne na unutrašnje informacije i doživljaje. To može biti razlog zašto neka istraživanja pokazuju da koncentriranje na stvarnost oko sebe tijekom koje se gasi unutrašnji monolog sa samim sobom pridonosi boljem kognitivnom starenju.

Utječu li hormoni dodatno na žene?

Znanstvenici iz istog tima koji je proveo ovo istraživanje trenutačno analiziraju podatke iz sličnog istraživanja koje se odnosi na spolne razlike u funkciji mozga sredovječnih ljudi koji se odnosi na memoriju.
- Žene srednje životne dobi prolaze kroz mnoge hormonalne promjene. Trenutačno se pitamo i pokušavamo otkriti koliko na te rezultate utječu upravo stanja kroz koja prolaze žene u menopauzi - kažu znanstvenici.

Linker
01. studeni 2024 01:37