ZA
Povišena razina masnoća u krvi jedan je od najvećih rizika za razvoj ateroskleroze, odnosno za razvoj kardiovaskularnih bolesti koje su na prvom mjestu uzroka smrti u Hrvatskoj i svijetu.
Dvije su glavne skupine masnoća - kolesterol, koji se dijeli na loš (LDL) i dobar (HDL), te trigliceridi.
Višak lošeg kolesterola taloži se na stijenkama krvnih žila i sužava ih, a dobar kolesterol služi da višak kolesterola prenese iz krvi u jetru. Ako se u tri mjeseca, koliko se daje vremena za promjenu prehrane i uvođene redovite fizičke aktivnosti, kolesterol ne spusti, većina će liječnika preporučiti neki od lijekova koji učinkovito snižavaju razinu masnoća u krvi.
Što govore vrijednosti
Vrijednost ukupnog kolesterola trebala bi biti manja od 5,0 mmol/l, a vrijednost LDL kolesterola do 3 mmol/l. HDL kolesterol treba biti što viši, ali barem 1 mmol/l (za žene 1,2 mmol/l i više). Trigliceridi bi trebali biti do 1,7 mmol/l. Također, danas se u kliničkoj praksi koriste tablice kojima se vrlo lako može procijeniti rizik obolijevanja (i smrti) od kardiovaskularnih bolesti u desetogodišnjem razdoblju.
Vrlo učinkoviti lijekovi za snižavanje ukupnog i LDL kolesterola su statini, koji su u upotrebi već pola stoljeća. Nedavno je profesor Metin Avkiran, direktor u British Heart Foundation, rekao kako je više od dvadeset godina istraživanja pokazalo da su statini učinkoviti za smanjenje rizika srčanih udara kod ljudi visokog rizika, osobito kod onih koji su već imali velik kardiovaskularni problem. Statini pomažu jetri da proizvede manje kolesterola i uklanja ga iz krvi. Najpropisivaniji su lijekovi za snižavanje kolesterola, njihova potrošnja još je u velikom uzletu, a primjerice u Velikoj Britaniji mogu se kupiti i bez recepta. Važni su u prevenciji ishemijske bolesti srca i srčanog infarkta, a istraživanja pokazuju da statini imaju i dodatne učinke - protuupalne, djeluju protiv demencije i raka.
Smatra se da snižavaju LDL kolesterol za 30 do 50 posto. Ipak, imaju manji učinak u odnosu na fibrate, koji učinkovitije snižavaju i trigliceride i dižu razinu dobrog kolesterola.
Koji će lijek liječnik propisati, ovisi o vašoj dobi, razinama dobrog i lošeg kolesterola te ostalim faktorima koji bi mogli predstavljati rizik za moždani ili srčani udar. Ti se lijekovi razlikuju kako po mehanizmu djelovanja tako i po podnošljivosti i djelotvornosti, npr. neki učinkovitije snižavaju kolesterol, neki trigliceride, stoga će liječnik preporučiti najprimjereniji lijek. Iako to može potrajati, vrlo je važno smanjiti razinu kolesterola na prihvatljive granice jer se tako sprečava napredovanje bolesti i pojava novih, možda još težih, sprečavaju se oštećenja i na drugim organima, a smanjuju se eventualne već postojeće aterosklerotske promjene pa se time poveća protok krvi kroz sužene žile. Tako će se smanjiti ukupni kardiovaskularni rizik, odnosno obolijevanje i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti. Kardiolozi ističu da su nuspojave statina rijetke i ovise o dozi i istovremenom uzimanju drugih lijekova, osobito fibrata ili niacina.
Statini blokiraju važan enzim u metabolizmu kolesterola, hidroksimetilglutaril-koenzim A-reduktazu (HMG-CoA), što za posljedicu ima snažno smanjenje ukupnog i LDL kolesterola te u manjoj mjeri i triglicerida.
Veliki povratak
Fibrati se upotrebljavaju u liječenju kombiniranih hiperlipidemija ili izolirane povišene vrijednosti triglicerida, i to kada je razina triglicerida između 5 i 10 mmol/l. Ako osnovni tretman ne djeluje dovoljno dobro, često se dodaju resini - skupina lijekova koji djeluju u tankom crijevu tako da vežu žučne kiseline i smanjuju apsorpciju masti i razinu LDL kolesterola. Niacin (nikotinska kiselina) lijek je koji se pojavio u početku liječenja hiperlipidemija pa je ustupio svoje mjesto statinima, a sada se ponovno vraća zbog učinka na porast korisnog HDL kolesterola. Inhibitori apsorpcije kolesterola - ezetimibi - također djeluju tako da smanjuju apsorpciju kolesterola u tankom crijevu i količinu crijevne masti u jetri. Smanjuju loš kolesterol i trigliceride, a povisuju dobar kolesterol. Često se dodaju osobama kod kojih statini pokazuju jake nuspojave pa se uz ovaj lijek njihova doza može smanjiti, a da se postigne cilj - smanjenje kolesterola. Prije četiri godine odobreni su i biološki lijekovi, monoklonska antitijela PCSK9 inhibitori koji se u jetri vežu za protein PCK9, koji se nalazi na LDL receptoru. Primjenjuju se u injekcijama svaka dva do četiri tjedna, a u kombinaciji sa statinima znatno snižavaju kolesterol. Uglavnom se primjenjuju kod obiteljskih (genetskih) hiperkolesterolemija, čime se prevenira nastanak srčano-žilnih bolesti već u najranijoj dobi. Zapadne zemlje već uvode otkrivanje nasljedne hiperkolesterolemije u djece. U Sloveniji, primjerice, na sistematskom pregledu petogodišnjaka provjeravaju razinu kolesterola u krvi baš zato da bi pronašli nasljedne slučajeve bolesti. I Nizozemska već godinama ima registar pacijenata s nasljednim kolesterolom.
Trenutno je još nekoliko lijekova za snižavanje kolesterola u fazi kliničkih ispitivanja, poput inclisirana i bempedijeve kiseline, koja uz ostalo djeluje i na snižavanje visokoosjetljivog C-reaktivnog proteina. On se pokazao važnim pokazateljem rizika za infarkt u osoba kod kojih istodobno postoji nekoliko rizičnih faktora, ali i kod onih koji imaju niske vrijednosti LDL kolesterola. Naime, budući da je dokazano da CRP potiče aterosklerozu, njegove povišene vrijednosti mogu pomoći u objašnjenju razloga zbog kojih neke osobe dožive akutni infarkt srčanog mišića ili moždani udar iako su im koncentracije lipida u krvi normalne.
Zdravije prehrambene navike mogu vam samo pomoći u namjeri da pobjedite loš kolesterol.
PROTIV
Kada je prehrana lijek, možda je najteže potruditi se i ustrajati, a kada se uz to sugerira i promjena cjelokupnog životnog stila, zadatak nije nimalo lagan. Međutim, kod povišenog kolesterola smatra se da su prehrana i štetne navike glavni krivac pa je njihova promjena najsigurniji lijek.
Itekako je moguće da u slučaju potpune promjene životnih i prehrambenih navika dođe do sniženja razine lipida koju je moguće održavati dijetom.
Načelno, kod osoba koje imaju povišenu razinu masnoća u krvi liječenje uvijek treba započeti dijetom. To podrazumijevaju smanjenje unosa zasićenih masti, izbjegavanje punomasnog mlijeka, maslaca, vrhnja te smanjenje konzumiranja namirnica koje su bogate kolesterolom, poput žumanjka, iznutrica, kobasica i svinjetine. Unos masti ne smije biti veći od 30 posto ukupnog dnevnog energetskog unosa, a unos kolesterola ne veći od 300 mg/dan. Treba više konzumirati mlijeko i mliječne prerađevine sa smanjenim udjelom mliječne masti, jesti više voća i povrća, cjelovitih žitarica koje sadrže puno vlakana, crni, zobeni ili raženi kruh, ribu, bistre juhe od mesa i povrća, pileće i pureće meso bez kože, kuhanu nemasnu govedinu i junetinu, maslinovo ulje, sve vrste kuhanog ili sirovog povrća, prirodne voćne sokove, vodu, čaj bez šećera.
Obavezno izbjegavati
Iz prehrane treba izbaciti bijeli kruh i peciva, lisnata tijesta, punomasno mlijeko, vrhnje i sireve, suhe prerađevine od svinjskog mesa (salame, slanina, čvarci), maslac, svinjsku mast, tvrdi margarin, prženi krumpir, majonezu, kolače s maslacem i margarinom i drugim kremama.
Povezanost debljine i kolesterola
Onima koji imaju i povišene trigliceride korisno je uzimati omega-3-masne kiseline, koje su izvor nezasićenih masnih kiselina. One se ne bi trebale miješati s lijekovima ili drugim dodacima prehrani pa se obavezno savjetujte s ljekarnikom. Nezaobilazno je provoditi i neki oblik rekreativne, redovite fizičke aktivnosti od najmanje pola sata dnevno. Važno je i kontrolirati tjelesnu težinu. Skidanje samo pet posto tjelesne mase ima već značajno povoljan učinak na zdravlje. Imajte na umu i da se nepovoljan učinak faktora rizika za bolesti srca i krvnih žila ne zbraja već množi. Primjerice, to znači da osoba koja puši cigarete ima tri puta veći rizik od nepušača, osoba s povišenom razinom kolesterola u krvi također ima tri puta veći rizik od one koja ima normalan kolesterol, a ako osoba ima istodobno oba čimbenika rizika, onda je njezin rizik devet puta veći od nekoga tko ne puši i ima normalnu razinu kolesterola.
Alkohol također znatno povisuje loš kolesterol i naročito trigliceride, ubrzava aterosklerozu i povećava rizik od moždanog i srčanog udara, no decilitar crnog vina na dan povezuje se s antioksidativnim i antiupalnim učincima na organizam, a također se smatra da čaša crnog vina uz ručak podiže razinu korisnog, HDL kolesterola, čime smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. U svrhu prevencije promjena životnih navika najučinkovitiji je način koji nema nuspojave koje svi lijekovi imaju. U praksi, dijetetske mjere imaju slab učinak jer ih se ljudi ne pridržavaju i mnogi liječnici odmah propišu statine. Osoba koja jednom počne uzimati lijek, treba ga nastaviti uzimati do kraja života. Najčešće to i nije samo jedan lijek, već kombinacije lijekova.
Može doći do ozbiljnih nuspojava
Znanstvenici okupljeni oko međunarodne neprofitne organizacije "Cochrane", u studiji nakon opsežne i rigorozne analize podataka iz 14 kliničkih ispitivanja provedenih od 1994. do 2006. na ukupno 34.272 osobe, upozorili su da najpropisivaniji statini ne djeluju preventivno, odnosno da kod zdravih osoba s niskim kardiovaskularnim rizikom ne sprečavaju razvoj bolesti srca i krvnih žila te da su u mnogim slučajevima neučinkoviti i da od njihova uzimanja može biti više štete nego koristi zbog potencijalnog razvoja ozbiljnih nuspojava. Neki od statina vrlo su jaki i mogu izazvati više neželjenih nuspojava, među najčešćim slabost i laganu bol u mišićima. Kombinacija fibrata sa statinima povećava opasnost od oštećenja mišića (rabdomiolize).
- Fibrati mogu uzrokovati bol u trbuhu i vrtoglavicu, rjeđe i oštećenja jetre i mišićnog tkiva. Mogu dovesti i do žučnih kamenaca. Ako ste skloni kamencima, ovaj lijek nikako ne biste trebali uzimati. Isto tako, fibrati nisu za vas ako uzimate varfarin - antikoagulans koji pomaže u sprečavanju stvaranja krvnih ugrušaka te za liječenje tromboze i embolija. Postoji rizik da lijek varfarin neće dobro djelovati, a da će dodatno povisiti loš kolesterol.
- Niacin pak može dovesti do moždanog udara, dijabetesa tipa 2, oštećenja jetre, krvarenja i infekcija.
Ni to nije sve...
Često se postavlja pitanje može li onda zaista pomoći u smanjenju rizika za kardiovaskularne bolesti, konkretno u smanjenju rizika za moždani i srčani udar - najveće prijetnje koja se povezuje s visokim kolesterolom. Resini izazivaju nadutost, mučninu i konstipaciju - ništa ozbiljno, ali mnogima jako neugodno. Također smanjuju učinak drugih lijekova, posebno digoksina za srčanu aritmiju ili insuficijenciju, beta-blokatora za visoki tlak, diuretika za izbacivanje vode ili hormona štitnjače. Inhibitori apsorpcije kolesterola (ezetimibi) izazivaju pak proljev, a nešto rjeđe i slabost u mišićima, a u kombinaciji sa statinima nepovoljno utječu na jetru. Biološki lijek PCSK9 inhibitor, koji dolazi u injekcijama, osim reakcije na mjestu uboda, povezuje i s osjećajem konfuzije i magle u mozgu (foggy brain) te s većim rizikom od prehlada i respiratornih infekcija.