Smeta vam svjetlo? Što zapravo znači imati osjetljive oči

Upaljene ili inficirane oči mogu postati osjetljive na svjetlost. Ako boravite u mračnoj prostoriji i uđete u dobro osvijetljen prostor, možete iskusiti privremenu osjetljivost na svjetlost. Ali ima ljudi kojima svjetlost toliko smeta da im oči počnu suziti, bole ih i ne mogu ih držati otvorene te se očajnički pokušavaju zaštititi od "bolne svjetlosti". To se može pojaviti u određenim okolnostima ili kao odgovor na izloženost određenoj vrsti svjetla. Može se pogoršavati s godinama, kada ste umorni i iscrpljeni ili kada ste pod velikim stresom. Može se dogoditi kad ste na otvorenom, ali i u zatvorenom prostoru.

Postoje brojni razlozi osjetljivosti na svjetlo. Ako se pojavi iznenada ili ako imate neke druge simptome, trebate posjetiti doktora. To bi mogao biti znak da imate ozbiljniji zdravstveni problem poput meningitisa, otrovanja živom ili botulizam.

Evo još nekih razloga zbog kojih vam svjetlost može bolno smetati.

SUHO OKO - stanje kada oči ne proizvode dovoljno suza može biti vrlo neugodno, a osjetljivost na svjetlo često je značajan simptom.

UMORNO OKO - naprezanje pri čitanju ili višesatni rad na računalu ili nekom drugom digitalnom uređaju dva su najčešća uzroka umaranja očiju. U tom slučaju oči svrbe, bole ili su osjetljive na svjetlost.

PREEKLAMPSIJA - komplikacija u trudnoći koja uzrokuje opasno visok krvni tlak koji može oštetiti organe i izazvati smrt. Ponekad se uslijed hipertenzije ošteti mrežnica oka što, među ostalim, uzrokuje osjetljivost na svjetlost.

POTRES MOZGA - osjetljivost na svjetlost može biti jedan od onih simptoma koji se pojave iznenada, nakon traume mozga ili udarca u glavu, ali obično nisu dugoročan problem.

ALERGIJE - kontakt s alergenima može izazvati pravi kaos u očima. Pelud, grinje, životinjska dlaka i plijesan česti su alergeni koji mogu izazvati suzenje, peckanje i svrbež u očima te veliku osjetljivost na svjetlo.

KERATOKONUS - kod ljudi koji pate od keratokonusa rožnica je stožastog oblika, a ne okruglog, što izaziva mnogo problema, uključujući poteškoće s vidom i osjetljivost na svjetlost.

KERATITIS - upalu rožnice mogu izazvati bakterije, virusi ili prekomjerno nošenje kontaktnih leća. Bez obzira na uzrok osjetljivost na svjetlost često je primarni simptom.

POREMEĆAJ SENZORNE OBRADE - neurološko stanje u kojem mozak ne može obraditi određene stimulanse. Iako se ne priznaje kao zasebna medicinska dijagnoza, često se javlja uz autizam, Aspergerov sindrom, Downov sindrom i druga stanja. Osjetljivost na svjetlost čest je simptom.

UVEITIS - bolesti poput multiple skleroze ili, primjerice, psorijaze te infekcija oka mogu dovesti do jake upale i uništiti očno tkivo. Uveitis može utjecati na vid, izazvati bol, crvenilo i osjetljivost na svjetlo.

ABRAZIJA ROŽNICE - strana tijela koja vam mogu upasti u oko, pa čak i prašina ili prljavština, mogu izazvati bolne abrazije. Oko je i inače prilično osjetljivo na svjetlost, ali drugi simptomi mogu uključivati mutan vid, crvenilo, glavobolje, suzenje i osjećaj da vam je nešto u oku.

MIGRENA - neurološko stanje praćeno jakom glavoboljom, mučninom, povraćanjem, problemima s vidom i osjetljivošću na svjetlost.

Jesu li plave oči osjetljivije?

U medicinskoj zajednici postoji dilema oko toga utječe li boja očiju na osjetljivost na svjetlost. Jedna strana kaže da su ljudi sa svjetlijim očima, poput plavih, osjetljiviji na svjetlost od onih s tamnijim očima. Druga strana kaže da boja očiju nema nikakve veze s osjetljivošću na svjetlost pa često navode i druga stanja i faktore koji mogu biti uzrok osjetljivosti. Obje ove struje imaju uvjerljive argumente pa se ne čini da će dilema uskoro biti riješena.