Slušanje Mozarta može umiriti mozak, dovoljno je samo 30 sekundi ‘Sonate za dva klavira‘ u D-duru

+

Glazba nas može odvesti u drugi svijet ili vrijeme, a znamo i da određene melodije također mogu poboljšati naše zdravlje. Prema nedavnoj studiji objavljenoj u časopisu Scientific Reports, istraživači s Dartmouthske medicinske škole Geisel primijetili su da bi "Sonata za dva klavira" u D-duru (K 448) mogla pomoći u ograničavanju električnog napadaja tijekom epilepsije.

Mozart je ovo djelo klasične glazbe komponirao 1781., ali je pjesma postala oruđe koje je medicinsko-znanstvena zajednica koristila devedesetih u istraživanjima "Mozart efekta". Pod ovim se efektom smatra da slušanje skladbi Wolfganga Amadeusa Mozarta, kao što je primjerice “Requiem or Eine kleine Nachtmusik”, poboljšava memoriju i povećava kvocijent inteligencije. Studija provedena 1993. godine na University of California pokazala je da oni koji slušaju Mozarta, posjeduju jaču vještinu prostornog rezoniranja.

Epilepsija

Prema najnovijoj studiji "Mozart efekt" pomaže i onima koji pate od epilepsije. Istraživači su koristili elektroencefalograme na 16 odraslih sudionika koji su živjeli s epilepsijom rezistentnom na lijekove. Volonteri su također slušali glazbene isječke od 15 ili 90 sekundi, pjesme odabrane iz niza glazbenih žanrova, a osobito "Sonatu za dva klavira" u D-duru (K 448). Rezultat? Oni koji su slušali samo Mozarta imali su 66,5 posto smanjenje epileptičke aktivnosti u mozgu.

Istraživači su otkrili da je smanjenje električne energije epilepsije bilo najizraženije u lijevom i desnom frontalnom korteksu u mozgu, za koje je poznato da kontrolira emocije. Autori misle da bi ova promjena, koja se događa nakon slušanja 30 -ak sekundi Mozarta, mogla biti iz određenog razloga.

- Mozartova sonata ima relativno konstantan ponavljajući ritam šesnaestog tona (oko 128 otkucaja u minuti u snimci koji smo koristili) koji može izazvati neuralni unos. Stoga u potrazi za učinkovitom glazbenom medicinom moramo uzeti u obzir glazbeno-teoretske elemente odabira, kao što su, primjerice tempo, gustoća početka, ključ i glazbeni oblik - rekao je Michael Casey, profesor glazbe i računarstva u Dartmouthu.