Procjenuje se da u Hrvatskoj broj oboljelih od dijabetesa blizu 500.000, piše HZJZ. Baš zbog ovog velikog broja, vjerojatno i vi poznajete nekoga tko ima problema s razinom šećera u krvi ili ste možda vi taj netko.
Problemi s razinom šećera u krvi se svode na hormon inzulin koji je odgovoran za uzimanje šećera iz hrane koju jedete i njihovo prebacivanje u vaše stanice. Ondje se šećeri mogu pretvoriti u energiju koju koristi vaše tijelo. Kad konzumirate hranu bogatu šećerima i ugljikohidratima, a posebno kad ona ne sadrži puno vlakana, ona se brzo pretvara u šećer u vašem krvotoku, potičući oslobađanje inzulina koji izbacuje šećer iz krvi i šalje ga u mišiće i stanice kako bi se odmah koristio ili u jetru da bi se pohranio za kasnije, piše mindbodygreen.
Ali evo gdje nastaje problem: Potrebna vam je samo određena doza glukoze, a ako cijelo vrijeme jedete puno hrane bogate šećerima i ugljikohidratima, vaše tijelo možda neće moći osloboditi toliko inzulina. Posljedica je inzulinska rezistencija, a to je stanje kad tijelo izgradi toleranciju na inzulin. Kao odgovor, vaše tijelo treba proizvoditi sve više i više inzulina kako bi prenio glukozu iz krvi u vaše stanice. Ako vaše tijelo ne može držati korak i razvije otpornost na inzulin, dobit ćete kronično visok šećer u krvi ili dijabetes tipa 2.
Vjerojatno ste već svjesni opasnosti dijabetesa i što trebate učiniti kako biste ga spriječili. Ono što nije opće poznato jest činjenica da je šećer u krvi usko povezan s našim crijevima i našim razinama stresa. Iako se većina ljudi fokusira samo preveliki unos šećera, uzroci dijabetesa složeniji su od toga.
Razine šećera u krvi i zdravlje crijeva
Postoji mnogo poveznica između razine šećera u krvi i crijeva. Naime, zdrava crijeva igraju važnu ulogu u regulaciji razine šećera u krvi i otpornosti na inzulin, a to su potvrdila i brojna istraživanja.
Studija Centra za individualiziranu medicinu klinike Mayo pratila je grupu od 300 ljudi tijekom šest dana. Istraživači su bilježili glikemijski odgovor na hranu i otkrili su da mogu točno predvidjeti šećer u krvi između 32 i 40 posto vremena kad su samo uzeli u obzir hranu koju su ispitanici jeli i koliko su kalorija konzumirali. Međutim, kad su uzeli u obzir specifični sastav mikrobioma sudionika, mogli su točno predvidjeti odgovor šećera u krvi u 62 posto slučajeva.
Druge studije su također potvrdile povezanost između razine šećera i mikrobioma. Osobe koje imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili probleme s mršavljenjem, što je simptom temeljnih metaboličkih problema, obično imaju manju raznolikost mikrobioma, s manje korisnih mikroba i više štetnih bakterija i gljivica.
U još jednoj zanimljivoj studiji, znanstvenici su uspjeli presaditi mikrobiom dijabetičkih miševa u zdrave miševe, a potonji su potom postali dijabetičari, bez da su uopće promijenili prehranu miševa. Također se pretpostavlja da promjene u mikrobiomu crijeva dovode do metaboličkih problema koji dovode do kronične upale niskog stupnja koja vas izlaže riziku od pretilosti i dijabetesa.
Kako negativne emocije utječu na šećer u krvi?
Osim što je važno misliti na crijevni mikrobiom, potrebno je misliti i na emocije.
Sad je već dobro poznato da stresni događaji, poput gubitka člana obitelji ili problema na poslu, mogu biti faktori rizika za pojavu dijabetesa. Uz to, studije su pokazala da su traumatični događaji kao što je obiteljski kaos i problemi u ponašanju tijekom djetinjstva također povezani s dijabetesom.
Kako objasniti povezanost stresa i razine šećera u krvi? Pokazalo se da glavni hormon stresa, kortizol, uzrokuje porast razine šećera u krvi. Ovo je zapravo evolucijska adaptacija. Kad smo u stanju "borba ili bijeg", trebamo trenutni šećer u krvi kako bi nas mišići i stanice mogli izvući iz opasne situacije.
Stoga ima smisla da kada naiđemo na prijetnju, naše tijelo radi ono za što je dizajnirano, zaustavlja probavu i druge manje kritične tjelesne procese i usmjerava svoje resurse u srce, mozak i mišiće. Jedini problem javlja se kada je stres kroničan. Previše kortizola predugo može dovesti do kronično visokog šećera u krvi, što može pridonijeti dijabetesu i inzulinskoj rezistenciji.
Ako imate problema sa šećerom u krvi, vaše izlječenje sigurno će zahtijevati pristup koji se fokusira i na fizičke uzroke neravnoteže šećera u krvi, poput crijevne neravnoteže mikrobioma i prekomjernog unos šećera, i na emocionalne, kao što je kronični stres ili posljedica traume.
Obratite pozornost na simptome dijabetesa
Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, ovo su simptomi koji mogu lakše i brže dovesti do dijagnoze dijabetesa:
- česta potreba za mokrenjem
- neuobičajena žeđ ili glad
- nenamjeran i neobjašnjiv gubitak tjelesne težine
- zamagljen vid
- umor
- promjene na koži
- sporo cijeljenje rana na nogama ili stopalima
- učestale infekcije, naročito gljivične.
Primijetite li ove ili bilo koje druge simptome neravnoteže glukoze u krvi, porazgovarajte o tome sa svojim liječnikom.
