Poremećaj disanja u snu ne smijemo zanemariti!

PITANJE:
Star sam 48 godina, imam 15-ak kilograma viška, dulje vrijeme izrazito hrčem, ne pomaže ni promjena položaja tijela i često sam pospan. Supruga mi je na rubu živaca. Što da radim?

Hrvoje L., Koprivnica

ODGOVOR:
Vjerojatno imate tzv. sindrom opstruktivne apneje pri spavanju (poremećaj disanja pri spavanju / OSAS), što nerijetko prati i povećana tjelesna težina. Osobitost ovog sindroma mogu biti npr. teškoće koncentracije, razdražljivost, zaboravljivost, promjene raspoloženja, depresija, pojačano znojenje, ali i dnevna pospanost, nedostatak koncentracije, često i “napadaji” spavanja, smanjen protok zračne struje (hipopneja) ili potpuni prestanak disanja kraće vrijeme (apneja). Da bi se prestanak disanja okarakterizirao kao apneja, mora trajati najmanje deset sekundi. Često niste ni svjesni prestanka disanja pa se obično podatak dobiva od druge osobe (supruga). U težim slučajevima ovo stanje može dovesti i do težih srčanih bolesti (povišen tlak, infarkt), moždanog udara i raznih nesreća zbog smanjenja koncentracije. Znakovi opstruktivne apneje mogu se javiti samo kroz kratak period (virusna infekcija gornjeg dišnog sustava, uvećanje limfnog tkiva ždrijela i vrata, utjecaj alkohola i lijekova za smirenje itd). U dijagnostici je važan ORL pregled, koji uključuje i endo-mikro-fleksibilnu-fiberskopiju nosa i ždrijela (deformacije nosne pregrade, različitih oblika i tipova, povećane donje nosne školjke i/ili kolaps nosnog vrška i/ili nosnica pri udahu, kao i poremećaji u anatomskim odnosima u ždrijelu, npr. spušteni stražnji nepčani lukovi, duga resica/uvula itd). Postoje i upitnici (ankete) koji ispunjavaju bolesnici (tzv. Epworth Sleepiness Scale). Nakon pregleda potrebno je učiniti tzv. polisomnografiju, tj. pretragu kojom se prate različiti vitalni parametri tijekom cjelonoćnog spavanja (moždana aktivnost, aktivnost mišića, očiju, disanje i razina kisika u krvi). Postoje brojni oblici liječenja, kao što su redukcija tjelesne težine i spavanje na boku ili na trbuhu, različite naprave koje se stavljaju u usta, izbjegavanje alkohola i lijekova koji mogu dovesti do smanjenja mišićne napetosti, prestanak pušenja, održavanje prohodnosti nosa itd. Moderni kirurški zahvati pokušavaju se što više približiti potrebama svakog pojedinog bolesnika. Ako imate izražen poremećaj disanja pri spavanju (pauze u disanju tijekom sna), otežanu prohodnost gornjih i/ili donjih dišnih puteva (nos, ždrijelo, grkljan, dušnik...), te time i pojavu karakterističnog zvuka hrkanja, savjetujem cjelovit pregled otorinolaringologa ili neurologa.