Istraživanja su pokazala da se oko dvije trećine ljudi općenito osjeća bolje nakon što se dobro isplače
 FOTOGRAFIJE: ISTOCK
ne zadržavajte suze

Ponekad se jednostavno trebamo dobro isplakati... Svi pozitivni utjecaji plakanja na naše tijelo i um

Plačemo kad smo sretni, tužni, ljuti, frustrirani, ganuti...ali zašto? Evo što o plakanju kažu stručnjaci

Isplačite se! Dobar plač pozitivno utječe na vaše tijelo i um

Plačemo kad smo sretni, tužni, ljuti, frustrirani, ganuti...ali zašto? Evo što o plakanju kažu stručnjaci

Dirljiv film, stresni događaji kod kuće i na poslu pa čak i dobre vijesti poput vjenčanja ili trudnoće mogu izazvati suze. Ponekad jednostavno osjećate da morate pustiti suzu, no možda ne znate da plač ima velik utjecaj na vaše tijelo i um.


Plakanje ublažava stres

Ljudi su jedina vrsta koja plače zbog emocija, no znanstvenici još uvijek ne znaju kako je fizički čin plakanja povezan s našim osjećajima. Zašto plačemo kad smo tužni (i ponekad kad smo sretni)? Jedna od dobrobiti plakanja je to što pomaže u smanjenju fizičke napetosti u stanju uzrujanosti.

- Čini se da plakanje počinje netom nakon što dosegnemo vrhunac fiziološke nadraženosti, u trenutku kad se simpatička aktivnost počinje smanjivati, a parasimpatička rasti, te tada pomaže tijelu da ponovo uspostavi homeostazu - kaže dr. Lauren Bylsma, profesorica psihijatrije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Pittsburghu. Drugim riječima, do plakanja dolazi kad se naše tijelo počinje vraćati iz jednog napetog i nadraženog stanja („bori se ili bježi” stanje) u mirno stanje („odmori se i probavljaj” stanje).


Plakanje popravlja raspoloženje

- Istraživanja su pokazala da se oko dvije trećine ljudi općenito osjeća bolje nakon što se dobro isplače - kaže Jonathan Rottenberg, profesor fiziologije na Sveučilištu Južna Florida. No, prema stručnjaku za plač i autoru knjige „Zašto samo ljudi plaču?”, dr. Adu Vingerhoetsu, to kako drugi reagiraju na naš plač je jedan od najvažnijih faktora u određivanju kako ćemo se osjećati nakon plakanja.

- Ako drugi ljudi reagiraju s razumijevanjem i podrškom, najvjerojatnije ćete se nakon plakanja osjećati bolje nego ako vas ismijavaju zbog plača jer ćete se u tom slučaju sigurno osjećati posramljeno. U većini slučajeva bolje raspoloženje nakon plača je samo posljedica primanja emocionalne podrške i utjehe - tvrdi dr. Vingerhoets.


Ponekad se zbog plakanja osjećate lošije

Plakanje na krivom mjestu i u krivo vrijeme ili u blizini osoba koje negativno reagiraju na vaš plač sasvim sigurno dovodi do toga da se nakon plakanja osjećate gore.

- Plakanje u vlastitom domu ili uz prijatelje koji su puni podrške je zdravo, no plakanje na radnom mjestu okolina može doživjeti kao neprikladno i osuditi. Osim toga, iako nam, dugoročno gledano, plakanje pomaže da se osjećamo bolje, istraživanja su pokazala da je neposredan učinak plakanja obično još lošije raspoloženje nego što je bilo prije.

- U laboratorijskom istraživanju, kad su ispitanici gledali tužan film, bilo je potrebno neko vrijeme da se počnu osjećati bolje nakon što su se isplakali. Neposredno nakon tužnog filma, ispitanici su izjavili da im je raspoloženje lošije, no 20 minuta kasnije, a naročito 90 minuta kasnije su izjavili da im je raspoloženje bolje nego prije filma. Dakle, potrebno je neko vrijeme da pozitivan učinak plakanja na raspoloženje počne djelovati - pojašnjava dr. Vingerhoets.


Plakanje poboljšava komunikaciju

Plakanje se kod ljudi prvobitno razvilo kao način bebe da privuče pažnju majke.

- Dojenčad su najbespomoćnija stvorenja koja postoje, ona ne mogu slijediti majku poput pataka niti se osoviti na sve četiri kao drugi primati. Dječje suze su poziv upomoć usmjeren roditelju ili osobi koja brine o njima. Kao odrasli, ljudi su tu biološku funkciju prilagodili emocionalnoj. Suze odraslih uglavnom prenose poruku „Trebam te, pomozi mi!” - kaže dr. Vingerhoets te dodaje da je to reakcija na stanje potpune bespomoćnosti, a to je posve suprotno od stanja „bori se ili bježi”.


Plakanje povezuje

Kad s drugima komuniciramo suzama, pokazujemo svoju ranjivost, a u blizini osoba koje su pune podrške to može stvoriti snažan osjećaj povezanosti. Može se reći da dovoljno nekome vjeruješ da možeš plakati pored njega. U tom smislu plakanje je signal da se osjećamo bliski s nekim, a to može izazvati empatičku reakciju i emocionalnu povezanost. Dr. Vingerhoets kaže da zbog toga što ne volimo neznancima pokazivati svoju slabost nastojimo pred njima ne plakati i sačuvati suze za one koji su nam bliski.


Plakanje pomaže da dobijemo ono što želimo

Svatko tko je ikad zaplakao kad ga je policajac zaustavio zbog prebrze vožnje svjestan je da suze mogu biti način za izazivanje specifične reakcije koja ide nama u korist. Čak i ako nemamo svjesnu namjeru manipulirati, naš plač može za posljedicu imati neutraliziranje nečijeg bijesa i ljutnje, izazivanje osjećaja krivnje kod drugih ili poticanje drugih da učine nešto po našoj volji i želji. Čini se da plakanje ima važnu socijalnu funkciju u smanjenju agresije okoline u konfliktnim situacijama.


Plač pomaže u uklanjanju toksina

Krajem 1970.-ih i početkom 1980.-ih biokemičar William Frey je proveo istraživanja o plakanju koja su pokazala da suze pomažu tijelu da se očisti od toksina. Usporedio je nadražajne suze (poput onih kad režemo luk) s emocionalnim suzama te otkrio da među njima postoje kemijske razlike, poput višeg udjela nekih proteina u emocionalnim suzama, što se može objasniti otpuštanjem nusprodukata stresa. Ta istraživanja u novije vrijeme nisu ponovljena jer je vrlo teško postići da netko prirodno zbog emocija plače dok mu netko drugi istodobno prikuplja suze.


Plakanje može djelovati kao prirodno dezinfekcijsko sredstvo

Još jedna od dobrobiti plakanja je to što pomaže u uništavanju bakterija. Suze sadrže lisozim, protein koji može uništiti štetne molekule, no znanstvenici tu tezu tek trebaju dokazati.


Suze pomažu očima

Suze vlaže oči i održavaju ih zdravim. Biološka funkcija suza je da vlaže oči i štite ih od vanjskih čestica koje ulaze u oči. Čini se da su se emocionalne suze razvile iz tog temeljnog biološkog procesa u nešto složenije što se kod ljudi može pojaviti iz čisto emocionalnih, a ne fizioloških razloga. Kad suze ne vlaže oči, može doći do razvoja „suhog oka”, poremećaja koji uzrokuje bol. No, previše plakanja može i nadražiti oči koje tada postaju crvene i otečene.


Plakanje je povezano sa spolnim hormonima

Viša razina testosterona može značiti da je muškarac manje sklon plakati. Postoje neka istraživanja na životinjama koja ukazuju na to da testosteron ima učinak blokiranja plača. Što se tiče žena, promjena u razini estrogena može povećati sklonost plaču tijekom faze PMS-a i u postporođajnom razdoblju. No, koliko često muškarci i žene plaču ima i kulturalnu komponentu. Žene zaista češće plaču, zato što muškarci često zadržavaju suze zbog straha da ih okolina ne doživi kao slabiće. Činjenica je da u našoj kulturi žena ima veću slobodu da plače i plač se kod žena više tolerira nego kod muškaraca.


Plač ima i fizičke posljedice

Plač je i fizički čin, a ne samo emocionalni. Glavobolja, curenje iz nosa, crvene mrlje po licu, drhtavica cijelog tijela - to su samo neki od učinaka koje plakanje može imati na tijelo. Prema mišljenju dr. Rottenberga, to je povezano s nadraženošću u stanju „bori se ili bježi”. Iako plakanje može biti most koji vodi prema mirnijem stanju i stanju odmora, postoji niz dokaza da je sam plač visoko nadražajni kad je riječ o emocionalnom stanju. Kod osoba koje plaču može se izmjeriti brži puls i primijetiti intenzivnije znojenje. Tijelo je u tom smislu poput tjelovježbe, no to je samo kratkoročno, dok dugoročno vrijedi teza da plakanje vodi u smirenje i opuštenije stanje.


Plakanje utječe i na druge hormone

Kod oba spola i drugi hormoni mogu biti pod utjecajem plakanja. Postoje slabi dokazi da prolaktin može potaknuti plakanje, čime bi se možda mogla objasniti postporođajna depresija i sklonost plakanju, kao i povremene suze prilikom doživljavanja orgazma. Ono što je sigurno i dokazano jest da plakanje povećava razinu endorfina, takozvanih hormona dobrog raspoloženja, što znači da plakanje sasvim sigurno opušta i dovodi do toga da se osjećate bolje. To je vjerojatno i objašnjenje zašto ljudi nekad svjesno biraju gledanje tužnog filma: žele se dobro isplakati jer znaju da će se poslije osjećati bolje.


I sretan plač pomaže u opuštanju

I preplavljenost pozitivnim emocijama može izazvati suze. Plakanje je povezano s intenzivnom psihološkom nadraženošću koja se može povezati i s pozitivnim i s negativnim emocijama, a javlja se neposredno nakon vrhunca emocionalnog doživljaja, kad osoba počinje osjećati polagano popuštanje napetosti. To je ujedno i moguće objašnjenje zašto plačemo na vjenčanjima, kad vidimo novorođenče ili čak pri pogledu na predivan zalazak sunca.

Linker
03. studeni 2024 13:10