Teško je utvrditi postaje li demencija sve češća ili je samo češće prepoznajemo

 SHUTTERSTOCK
važno ih je prepoznati

Ovi simptomi nisu normalan dio starenja! Sigurni znakovi koji upućuju na demenciju

Demencija počinje mnogo ranije nego što osoba doživi prvi simptom

Više od 55 milijuna ljudi širom svijeta živi s demencijom, poremećajem koji vas može lišiti pamćenja i drugih kognitivnih funkcija, kao što su razmišljanje, sposobnost donošenja odluka, jezik i ostale. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, svake je godine 10 milijuna novih slučajeva demencije u svijetu i trenutno je demencija sedmi po redu uzrok smrtnosti te jedan od glavnih uzroka disabiliteta i nesamostalnosti među starijim osobama globalno. Demencija nastaje kad dođe do oštećenja ili gubitka živčanih stanica u mozgu i kad stanice više ne mogu međusobno komunicirati.

Iako je riječ o sindromu koji primarno pogađa osobe starije od 65 godina, ne smatra se normalnim dijelom starenja, a ima i slučajevima kada obole osobe mlađe životne dobi. Osim toga, razvoj bolesti može početi ranije nego što mislite. Demencija, naime, počinje mnogo ranije nego što osoba doživi prvi simptom. Zapravo se radi o dvadesetogodišnjem procesu koji može početi već u četrdesetim godinama života. Dobra vijest je da, uz pravilan način života, imate dovoljno vremena da spriječite razvoj bolesti ili da ga barem odgodite.

Za demenciju nema lijeka, no postoje načini koji mogu pomoći da se smanji rizik za razvoj bolesti. Štoviše moguće je proces i preokrenuti. Postoji najmanje 36 rizičnih faktora koji svi zajedno vode do kognitivnog propadanja. Iz pouzdanih znanstvenih istraživanja znamo da, ako zauzmemo sveobuhvatni pristup, možemo uspješno prevenirati, odgoditi pa čak i preokrenuti već započeti razvoj demencije.


Što treba znati o demenciji

- Postoji mnogo različitih tipova demencije, uključujući demenciju uzrokovanu otvrdnjavanjem krvnih žila mozga (vaskularna demencija) koja je česta kod osoba koje boluju od periferne vaskularne bolesti i dijabetesa; demenciju Lewyjevih tjelešaca (karakterizirana prisustvom gustog plaka uglavnom u frontalnom režnju mozga) koja uzrokuje promjene u pamćenju, emocijama i ponašanju; Alzheimerova demencija (uzrokovana progresivnim formiranjem plaka na moždanim stanicama hipokampusa i kortikalnih područja) karakterizirana početnim gubitkom kratkotrajnog pamćenja koji poslije napreduje i postaje sve izraženiji, sposobnosti razmišljanja, planiranja i emocionalne stabilnosti te Korsakoffovu demenciju (uzrokovana metaboličkim promjenama u apsorpciji i korištenju B vitamina) koju karakteriziraju poremećaji pamćenja i promjene osobnosti, a najčešće se javlja kod alkoholičara - objašnjava dr. James Giordano, profesor neurologije i biokemije na Georgetown University Medical Centru. Čini se da postoje neke genetske predispozicije za demenciju Lewyjevih tjelešaca i Alzheimerovu demenciju, iako okolišni faktori i način života imaju značajnu ulogu u nastanku i progresiji svih oblika demencija.

Demencija je zapravo zbirni termin za više od 50 različitih tipova degenerativnih bolesti mozga. Često počinje s nekoliko simptoma koji nisu uvijek odmah prepoznati, a s vremenom količina i ozbiljnost simptoma rastu. Važno je razumjeti potrebe osoba oboljelih od demencije. Primjeri ponašanja koji odgovaraju na potrebe oboljelih od demencije su priznavanje, pregovaranje, suradnja, igra, prihvaćanje stvarnosti druge osobe te, naposljetku, osiguravanje sigurne okoline za takve osobe.


Promjene u načinu života koje mogu smanjiti rizik za demenciju

Prema dr. Giordano, općenito održavanje dobrog kardiovaskularnog zdravlja i izbjegavanje rizičnih faktora koji su povezani s načinom života (prehrana bogata mastima i šećerom, pušenje, prekomjeran unos alkohola, sjedilački način života) mogu doprinijeti boljem zdravlju mozga. Uz to, uključivanje u izazovne kognitivne zadatke tijekom cijelog života (poput učenja novih vještina, usvajanja novih informacija i zadržavanje fizičke aktivnosti) važno je i za kardiovaskularno zdravlje i za cerebralno vaskularno zdravlje, kao i očuvanje svih funkcija mozga.

Do 30 posto svih slučajeva demencije moglo bi biti prevenirano kad bi osobe počele živjeti zdravijim načinom života i više brinule o sebi. Istraživanje predstavljeno na Međunarodnoj konferenciji Udruženja za Alzheimer, otkrilo je da je više od 20 posto ukupnog dnevnog kalorijskog unosa sačinjeno od ultraprocesuirane hrane povezano s kognitivnim propadanjem. Rezultati novijih studija ukazuju na to da redovita tjelesna aktivnost, čak i ako je samo umjerena ili niskog intenziteta, poput istezanja, može usporiti kognitivno propadanje kod osoba starije životne dobi s blago oslabljenim kognitivnim sposobnostima.


Znakovi demencije

- Znakovi demencije uključuju progresivne promjene u kognitivnim sposobnostima, poput pamćenja, planiranja, snalaženja sa svakodnevnim zadacima, neuobičajene promjene raspoloženja, poremećaja sna i povećane razina frustracije. Većina oblika demencije uključuje početno slabljenje kratkoročnog pamćenja, nakon čega slijedi povećani gubitak pamćenja dok dugoročno pamćenje ostaje relativno nepromijenjeno barem tijekom prvih nekoliko godina bolesti. Pacijenti lako postanu frustrirani, visoko su emocionalni, a mogu postati i uznemireni ili letargični. Ipak, važno je napomenuti da obična zaboravnost, blaga odsutnost duhom, periodične promjene raspoloženja i promjene u uobičajenom ritmu sna ne predstavljaju odmah razlog za zabrinutost. No, postanu li ti znakovi i simptomi sve prisutniji, prevladavajući ili ozbiljniji, bilo bi mudro potražiti savjet liječnika - kaže dr. Giordano. Znakovi demencije variraju od osobe do osobe.

Uobičajeni simptomi uključuju učestale probleme s pamćenjem, probleme u ponašanju i promjene u karakteru. Na primjer, kad neka osoba postane apatična i izgubi sposobnost da preuzme inicijativu, to ima dubok utjecaj na njezino fizičko i psihičko zdravlje. Još jedan znak demencije su problemi u pisanju, čitanju i govorenju. Osoba u ranom stadiju demencije može imati problema s pronalaženjem odgovarajuće riječi tijekom razgovora ili imati problema s razumijevanjem onoga što joj sugovornik govori.


Zašto je demencija česta

- Teško je utvrditi postaje li demencija sve češća ili je samo češće prepoznajemo. Sigurno je da se životni vijek ljudi produljuje, a s tim raste i rizik za mogućnost promjena u kognitivnim sposobnostima povezanim sa starenjem. Također, ljudi žive duže s cijelim nizom kroničnih bolesti (kardiovaskularne bolesti, dijabetes....), što može doprinijeti promjenama u funkciji mozga koje u kombinaciji s genetskim i drugim, okolišnim faktorima mogu dovesti do razvoja demencije - objašnjava dr. Giordano. Demenciju je posljedica i genetskih faktora i odabira određenog načina života. Neki tipovi demencije, naprimjer demencija čeonog i sljepoočnog režnja, češće su nasljedni nego Alzheimerova demencija. Ustrajanje u nezdravim oblicima ponašanja, poput pušenja, prekomjerne konzumacije alkohola i nedovoljne tjelesne aktivnosti, također predstavlja rizičan faktor za razvoj demencije.


Savjet za one koji brinu o osobi s demencijom

Kako objašnjava dr. Giordano, mnoge osobe s demencijom vrlo se lako zbune, postanu tjeskobne i uznemirene uslijed frustracije zbog svojih kognitivnih poteškoća ili promjena u ponašanju. Mogu postati vrlo rastresene, izgubljene u svijetu oko sebe te zaboraviti odnose i veze s nekim ljudima kao i izgubiti vještine potrebne za održavanje veza s okolinom. Također, mnoge osobe s demencijom imaju takozvani sindrom zalaza sunca, odnosno postaju nešto aktivnije kasno poslijepodne i u rane večernje sate (vjerojatno zbog promjena u njihovom općem i moždanom metabolizmu uslijed metaboličkih utjecaja izazvanih cirkadijalnim ritmom). Skrbnici bi trebali biti strpljivi i otvoreni prema promjenama u njihovom razmišljanju, emocijama i načinu ponašanja koji zapravo odražavaju individualne varijacije kako u fiziologiji tako i u samoj bolesti oboljele osobe.

Brinete li o osobi s demencijom ključno je shvatiti da je apatija najznačajnija barijera za visoku kvalitetu života. Nepomično cjelodnevno sjedenje i nekomuniciranje s drugima, kao i nesudjelovanje u bilo kakvoj fizičkoj aktivnosti negativno utječu na zglobove, mišiće i mozak. Kad ne radite ništa cijeli dan, mozak još brže propada. Ljudi imaju primarnu potrebu da pripadaju grupi. Bilo da vaša bliska osoba živi u nekoj ustanovi ili još uvijek živi s vama, ključno je da joj osigurate prilike da bude u kontaktu i u interakciji s drugim ljudima jer će to imati vrlo dubok pozitivan utjecaj na njezino emocionalno zdravlje.

Linker
14. studeni 2024 12:32