Neurolozi otkrili šest neobičnih okidača migrene: parfem, pojedine namirnice pa čak i seks

Migrena je vrsta glavobolje koju karakteriziraju ponavljajući napadaji umjerene do jake pulsirajuće boli na jednoj strani glave. No, obično za njih kaže da su i više od same glavobolje, a to će potvrditi svaka osoba koja ju je doživjela. Pogađaju oko 10 posto svjetske populacije, što znači da bi pronalaženje lijeka i učinkovitijih načina za držanje bolesti pod kontrolom moglo poboljšati kvalitetu života milijunima ljudi.

Neurolozi već desetljećima pokušavaju pronaći uzrok migrene, a ovo su neki iznenađujući okidači:


Parfem

Mnogi ljudi povezuju voćne i cvjetne note parfeme s izlascima ili romantičnim spojevima, ali za one koji pate od migrene ovo je veliki okidač. Parfem je vodeći mirisni okidač za oboljele od migrene, prema istraživanju Američke udruge za glavobolje iz 2016. godine.

Kemikalije u parfemima, sredstvima za čišćenje i dimu cigareta mogu aktivirati mirisne signale u mozgu ili iritirati sinuse, što dovodi do jakih glavobolja.

Intolerancija na miris zove se osmofobija, koja ne samo da pogoršava postojeće napadaje migrene, već također može potaknuti nove. Povećana osjetljivost navodi se kao okidač za veliki dio osoba koje pate od migrene.

- Mislim da većina ljudi ima određenu razinu osjetljivost na miris, za neke ljude čak i dašak sredstva za dezinfekciju ruku može biti okidač. To je poremećaj senzorne integracije. Sve je to određena vrsta preosjetljivosti na miris, svjetlo, zvuk - kaže dr. Niushen Zhang, neurologinja i šefica odjela za glavobolje na Stanford Medicine, za Daily Mail.

Američka udruga za glavobolje procjenjuje da 95 posto osoba koje pate od migrena ima intoleranciju na jake mirisa.

Studija iz 2014. objavljena u časopisu Cephalalgia pratila je na 200 pacijenata s migrenom i 200 pacijenata s tenzijskom glavoboljom, a istraživači su otkrili da je 70 posto onih koji su dobili migrene također imalo simptome osmofobije, u usporedbi s niti jednim sudionikom u skupini s tenzijskom glavoboljom. Od onih 70 posto koji su bili potaknuti mirisima, više od tri četvrtine okrivilo je parfeme.

Još uvijek nije sasvim jasno zašto su neki ljudi osjetljiviji na mirise, ali istraživači pretpostavljaju da bi to moglo biti povezano s veličinom receptora u mozgu koji obrađuje unos mirisa koji se naziva olfaktorni bulbus (mirisni režanj).

Osobe koje često imaju migrene imaju manji olfaktorni bulbus nego ljudi bez migrena.

Sredstva za čišćenje, boja, benzin također su česti okidači. Među 70 posto pacijenata koji su patili od migrene u studiji iz 2014., a koje su potaknuli mirisi, pare boje bile su okidač u oko 42 posto slučajeva, benzin je bio uzročnik u 28 posto slučajeva, a izbjeljivač u 27 posto slučajeva.


Prevelika opuštenost

Iako možda zvuči kontraintuitivno, napadaji migrene nakon opuštajućeg dana ili tjedna su uobičajene. Neurolozi tvrde da su takve migrene rezultat fluktuirajućeg hormona kortizola, koji raste u vrijeme stresa i pada tijekom razdoblja opuštanja, potičući napadaj.

Istraživači Centra za glavobolje Montefiore i Medicinskog fakulteta Albert Einstein na Sveučilištu Yeshiva ispitali su povezanost opuštanja i pojave migrena u studiji iz 2014. godine. Otkrili su da ljudi skloni glavoboljama, kod kojih je razina stresa drastično smanjena, izloženi su većem riziku od dobivanja migrene sljedeći dan. Vodeći autor studije dr. Richard Lipton rekao je da je rizik od napadaja migrene gotovo pet puta veći tijekom prvih šest sati nakon smanjenja stresa nego u drugim razdobljima. Dok je u sljedećih 12 do 24 sata, nakon promjene raspoloženja iz tužnog ili nervoznog u sretno ili opušteno, vjerojatnost od napadaja migrene povećava se za 20 posto.

Postoje i druge značajke pada stresa koje bi mogle izazvati migrenu, osim fluktuirajućih razina kortizola, kao što je higijena spavanja.

- Stvarno je klasična stvar da će ljudi subotom spavati duže i odmah se probuditi s migrenom, tako da znamo da je uobičajeno vrijeme spavanja i buđenja stvarno važan za migrenski mozak - rekla je dr. Anne Yacoub, neuorologinja koja se specijalizirala za glavobolje u Johns Hopkins Medicine.

Dr. Zhang je rekla da i druge promjene potaknuti migrenu.

- Migrenski mozak ne voli promjene. Na neki način nam pokušava reći: "Hej, nešto se ne događa kako treba". Ali ponekad krivo tumači te promjene kao opasne ili beskorisne. I kada krivo protumači te stvari, može potaknuti ove simptome koji mogu biti prilično uznemirujući - dodala je dr. Zhang.

Nažalost, i seks može biti okidač. Svi oblici aktivnosti visokog intenziteta, poput tračanja, dizanja utega pa i seksa, često prethode migreni.

- Aerobne vježbe, koje obično preporučujemo svima, zapravo su dobre za zdravlje i za glavobolje. Ali paradoksalno, određene vrste vježbi zapravo mogu uzrokovati glavobolje - kaže dr. Ali Zandieh, neurolog sa Sveučilišta Wisconsin.

U isto vrijeme, mnogi ljudi vjeruju da seks može ublažiti njihove simptome migrene. Oslobađanje endorfina ili hormona koji podižu raspoloženje koji se proizvode tijekom orgazma, mogu pomoći u blokiranju percepcije boli u tijelu.


Promjena vremena

Otprilike trećina osoba koje pate od migrena navode da im se simptomi pogoršavaju kada se vjetar pojača ili naoblači. Vjeruje se da je to uzrokovano tlakom zraka. Ljudski su sinusi ispunjeni zrakom i kada tlak zraka padne dok se sprema oluja, stvara se razlika između tlaka vanjskog zraka i zraka u vašim sinusima, što potiče bolove.

Međunarodni tim znanstvenika iz Kanade, Novog Zelanda i Italije zaključio je to u studiji iz 2017. objavljenoj u časopisu Journal of Oral Rehabilitation.

- Pacijenti s bolovima u žvačnim mišićima i pacijenti s migrenom imaju tipične obrasce temporalne boli na koje utječu promjene u vremenu - navodi studija.

Čak i manji pad tlaka zraka koji neminovno dolazi s vremenom može dovesti do iscrpljujuće glavobolje.

Skupina od 34 pacijenta s migrenom u Japanu je zamoljena da vode dnevnik u koji bi zabilježili tlak zraka kad osjete pojavu migrene. Standardni tlak zraka na razini mora je oko 1013 hektopaskala (hPa). Kroz dnevničke zapise otkriveno je da su pacijenti razvili migrenu kad je tlak zraka bio unutar 1003 to 1007 hPa, a i kad je tlak za pao za šest do 10 hPa.


ČITAJTE I:

• Nisam znala je li moždani ili migrena. Djeci sam znala reći: Ovo je broj od hitne ako mama ne bude mogla pričati
• Otkrivene misteriozne promjene u mozgu osoba koje pate od migrene: ‘Ovo je nevjerojatno‘
• Stigle su nove terapije i lijekovi: botoksom protiv kronične migrene

Bijes

Sjetite se nečega što vas je naljutilo. Možda je to bila nepravedna podjela bonusa na poslu ili je drugi vozač napravio prekršaj u kojem ste mogli stradati. Primijetit ćete kako vam se mišići ramena skupljaju, a vrat napinje. Visoka razina ljutnje povezana je s povećanom napetošću mišića i osjetljivošću na intenzivniju fizičku bol.

Napetost mišića je refleks na vanjske stresore kao što su događaji koji vas ljute, tako svoje tijelo štite od boli. No, takav odgovor tijela na ljutnju može dovesti do migrene.

Veza između ljutnje i fizičke napetosti mišića još se ispituje, ali neke studije su pokazale da većina ljudi koja pati od kronične boli također ima problema s kontrolom svoje ljutnje.

Fizički simptomi ljutnje su brojni, od stezanja mišića i nesanice do povišenog krvnog tlaka, a svi oni su povezani s napadajima migrene. Nažalost, ponekad je teško reći je li napetost u mišićima okidač migrene ili njezina manifestacija, što znači da to može biti uzrok, ali i simptom.

Dr. Yacoub kaže da su okidači migrene subjektivni i mogu se razlikovati od osobe do osobe.

- Jedan od izazova migrene je to što se svačija može manifestirati drugačije - dodala je.


Škripanje zubima

Bruksizam ili škripanje zubima je nekontrolirano stiskanje i klizanje donjih zubi po gornjima, a javlja se kod 10 posto ljudi. Mnogi ljudi nisu svjesni da to čine jer se često događa tijekom spavanja, ali se bude s intenzivnom boli na području čeljusti i lubanje.

Stalno i nehotično škripanje zubima troši temporomandibularni zglob koji povezuje lubanju s čeljusti, a okružuje i mišiće koji se otpuštaju i skupljaju kako bi kontrolirali čeljust.

Mišići koji okružuju temporomandibularni zglob također su povezani s obrazima i područjem ispod brade, pa kad netko stisne zube i troši ovaj zglob, bol se može širiti oko usta i cijele glave.

- Ta bol u čeljusti definitivno može biti okidač za migrenu, ali može biti i neovisni izvor glavobolje - navodi dr. Yacoub.

Ona ističe da kod osjetljivih pojedinaca, osoba koje su možda genetski osjetljive na migrene, oni mogu biti osjetljiviji na ove boli u čeljusti.


Odležani sirevi

Mnoge vrste sira, camembert, gorgonzola, odležani cheddar, švicarski i parmezan sadrže spoj koji se zove tiramin. Tiramin je tvar koja nastaje dok se različiti proteini unutar sira postupno razgrađuju, a što je sir duže odležao, sadržavat će više tiramina. Isto tako, to je aminokiselina koja se prirodno nalazi u tijelu i pomaže u regulaciji krvnog tlaka.

Točan mehanizam koji povezuje tiramin i migrene još uvijek se istražuje. No, znanstvenici proučavaju enzim u tijelu koji razgrađuje tiramin, a zove se monoaminooksidaza (MAO). Ljudi s manjkom MAO skloniji su glavoboljama nakon što pojedu hranu bogatu tiraminom.

Isto tako, tiramin uzrokuje sužavanje, a onda širenje krvnih žila u mozgu, procese poznate kao vazokonstrikcija i vazodilatacija. Znanstvenici su jedno vrijeme smatrali da je migrena vaskularni poremećaj, što znači da su mehaničke promjene u krvnim žilama pokretači pulsirajuće kvalitete glavobolje. Međutim, područje odmaknuli se od uvjerenja da su migrene posljedica promjena u krvnim žilama tijekom proteklih 20 godina. Umjesto toga znanstvenici smatraju da promjene u mozgu povezane sa živcima vjerojatno imaju jači utjecaj na to hoće li osoba imati kronične ili povremene (epizodne) migrene.

Osobe s migrena imaju preosjetljiv živčani sustav. Kada neuroni zataje, mogu stvoriti ono što se zove neurogena upala, koja je uzrokuje bol. Nejasno je što uopće uzrokuje tu vrstu problema s neuronima, ali znakovi upućuju na genetiku.

- Mnogi pacijenti imaju neku vrstu nasljedne bolesti ili su predisponirani da imaju niži prag boli i da dobiju migrenu, tako da čak i mali stres može aktivirati ove puteve u njihovom mozgu i izazvati migrenu - rekla je dr. Zandieh.

Ipak, znanstvenici tvrde da krvne žile mogu imati ulogu u pokretanju i nastavku napadaja migrene.

- Iako vazodilatacija sama po sebi možda ne pridonosi migreni, moguće je da krvne žile igraju ulogu u patofiziologiji migrene u nedostatku vazodilatacije - stoji u izvješću neurologa sa Sveučilišta u Teksasu.