Piše: prof. dr. sc. Slaven Kokić, internist, endokrinolog-dijabetolog
Da imate rizik od razvoja šećerne bolesti tipa 2 te da možete na nju utjecati, čak je i izbjeći, danas se može vrlo lako utvrditi. Naime, jednostavna krvna pretraga mjerenja glukoze u krvi pokazat će jeste li možda u predijabetesu - fazi kada je razina glukoze u krvi viša od normalne (5,6-6,9 nmol/l natašte), ali još ne toliko visoka da bi se dijagnosticirao dijabetes tipa 2 (iznad 7 nmol/l natašte).
Bez intervencije, odnosno trenutnih promjena u načinu prehrane i uvođenja redovite tjelesne aktivnosti kao i utjecanja na sve loše životne navike (pušenje, alkohol, debljina), predijabetes će sigurno za 10 do 12 godina prerasti u dijabetes.
Imate li i predijabetes, oštećenja kardiovaskularnog sustava već su počela, ali i njih možete zaustaviti u ovoj fazi. Cilj je detektirati upravo ovu skupinu bolesnika i već u predijabetesu započeti liječenje, odnosno poticanje zdravih životnih stilova koji imaju najveći učinak, veći od bilo kojeg lijeka, na zaustavljanje širenja dijabetesa tipa 2.
Nacionalni program zaštite osoba sa šećernom bolešću predlaže preventivne preglede svih osoba starijih od 50 godina kod odabranih obiteljskih liječnika mjerenjem razine glukoze u krvi, i to svake dvije godine.
Kako se dijagnosticira
Osobama koje imaju dodatne čimbenike rizika i prekomjernu tjelesnu težinu preporučuje se obavljati preglede i prije 50. godine. Predijabetes se dijagnosticira kada se utvrdi razina šećera u krvi natašte između 5,6 i 6,9 mmol/l te dva sata nakon jela između 7,8 i 11 mmol/l.
Jasno rečeno, zdrav čovjek trebao bi imati šećer natašte ispod 5,6 mmol/l i dva sata nakon jela ispod 7,8 mmol/l.
Predijabetes nema simptoma. Još ne postoje znaci šećerne bolesti kao što su žeđ i pojačano mokrenje, ali postoje metabolički poremećaji koji i u vrijeme predijabetesa potiču razvoj makrovaskularnih oboljenja. Predijabetes zato nije bezazlena bolest. Iako nema simptoma, postoji otpornost na djelovanje inzulina u mišićnim i masnim stanicama koja dovodi do prekomjernog lučenja inzulina iz oštećenih beta stanica.
Inzulin je potreban i nezamjenjiv, on je i najjači anabolički hormon u organizmu koji regulira metabolizam ugljikohidrata, ali i masti i bjelančevina, inzulin tijekom cijelog života ubacuje kalij u stanice, a izbacuje natrij. Izuzetno je važna njegova uloga, osobito kad znamo da samo mali porast kalija zaustavlja srce.
Više o ovoj i drugim temema vezanima uz dijabetes potražite u novom broju dvomjesečnika Doktor plus koji možete pronaći na svim boljim kioscima za 15 kuna.
Permanentno visok šećer u krvi i povišene masnoće dovode do stvaranja plaka na stijenkama krvnih žila, što onda dovodi do smanjenog protoka krvi i naposljetku do srčanog ili moždanog udara. Često se dijabetes otkrije tek kada pacijent završi u jedinici intenzivne njege zbog infarkta. Kad je riječ o predijabetesu, ima ga između 35 i 40 posto mlađih ljudi, oko 51% starijih od 65 godina, a samo 11% je svjesno da ima predijabetes.
Obavezno zamolite svog liječnika da učini test glukoze u ovim situacijama:
- ako imate indeks tjelesne mase veći od 25 (ITM izračunajte tako da tjelesnu masu u kilogramima podijelite s kvadratom visine u metrima)
- ako imate masne naslage na trbuhu
- ako ste fizički neaktivni
- ako imate više od 45 godina
- ako netko u vašoj obitelji ima šećernu bolest
- ako ste tijekom trudnoće razvili trudnički (gestacijski) dijabetes
- ako ste rodili dijete teže od 4 kilograma
- ako imate sindrom policističnih jajnika
- ako imate visoki krvni tlak
- ako vam je HDL kolesterol niži od 0,9 mmol/l ili su trigliceridi iznad 2,83 mmol/l
- ako imate dijagnosticiran poremećaj spavanja (apneju).
Koža vam je tamna na nekim dijelovima tijela?
Također, jedan od mogućih znakova da imate povišeni rizik za šećernu bolest je tamna koža na nekim dijelovima tijela, najčešće na vratu, pregibima i naborima koljena, preponama i pazusima - takozvana crna akantoza (Acanthosis nigricans) koja može nastati, uz ostalo, zbog hiperpigmentacije uzrokovane viškom inzulina koji probija u kožu.
Zašto se to događa
Točan uzrok predijabetesa i dijabetesa nije poznat, iako je utvrđeno da obiteljsko naslijeđe i genetika imaju važnu ulogu. Istraživanja su otkrila i neke gene koji se povezuju s inzulinskom rezistencijom. Isto tako, trbušna debljina i fizička neaktivnost važni su u nastanku predijabetesa. Onaj tko ima predijabetes ne može pravilno precesirati šećer (glukozu), zbog čega se prekomjerno taloži u krvnim stanicama umjesto da obavlja svoju funkciju u mišićima.
Predijabetes se zapravo vrlo lako može dijagnosticirati. Više o ovoj temi pročitajte u novom broju Doktora Plus, luksuznog dvomjesečnika redakcije Doktora u kući koji vas već čeka na kioscima!