Moraju li dijabetičari jesti posebnu hranu?

Kada čovjek dobije dijagnozu dijabetesa tipa 2, to ne znači da više ne smije jesti šećer, to u prvom redu znači da bi morao promijeniti način života ako želi obuzdati šećer u krvi. Zdrav način prehrane dijabetičara uglavnom je jednak kao i zdrava prehrana za sve: malo masti, osobito zasićenih i transmasnih kiselina, umjereno sa soli i šećerom, obroci neka se temelje na integralnim namirnicama, povrću i voću, neka budu manji i ravnomjerno raspoređeni tijekom dana. Uz uravnoteženu prehranu može se konzumirati manja količina šećera (npr. u dijabetičarskom muffinu) vodeći računa da tako dobivena energija ne prelazi 10 posto ukupne energetske vrijednosti hrane, odnosno 50 grama šećera dnevno.

Ne preporučuje se saharozom sladiti pića ili kavu jer će odmah podići šećer u krvi, bolji je izbor stevija. No, od običnog bijelog šećera za razinu šećera u krvi opasniji je škrob, a njega sadrže osnovne namirnice u našoj prehrani: kruh, krumpir, riža, kukuruz, tjestenina. Glikemijski indeks bijelog šećera niži je od GIja kruha, pečenog krumpira ili kukuruznih pahuljica. Još je niz namirnica slađe od bijelog šećera: kuhana mrkva, svijetli med, marelice, prosena kaša. Ipak, to ne znači da škrobne namirnice treba izbaciti iz prehrane. One su dio zdrave prehrane, ali treba paziti na količinu. Integralni kruh, žitarice, tjestenina, riža i škrobno povrće kao što je krumpir mogu biti dio obroka i međuobroka, no ključ je u malim porcijama i kombiniranju s namirnicama koje sadrže mnogo vlakana. Cjelovite škrobne namirnice dobar su izvor vlakana, koja povoljno utječu na zdravlje probavnog trakta.

I ukiseljeno povrće (krastavci, paprike, gljive, artičoke...) dobrodošlo je na jelovniku. Nove studije su dokazale da kisela hrana u želucu usporava metabolizam ugljikohidrata, što znači da se oni sporije pretvaraju u šećer u krvi.