Koji su najčešći simptomi Non-Hodgkinovog limfoma te koji faktori povisuju rizik za razvoj bolesti

Sredinom rujna (15. rujna) obilježava se Svjetski dan svjesnosti o limfomima, zloćudnim bolestima limfnog sustava, odnosno zloćudnim promjenama limfocita i njihovim nekontroliranim množenjem. Limfomi su srodni leukemiji, ali za razliku od nje, ograničeni su na tkivo. Postoji više od 50 različitih tipova limfoma, od kojih je gotovo 90 posto iz skupine Non-Hodgkinov limfom (ne-Hodgkinov limfom).

Hodgkinov i Non-Hodgkinov limfom

Hodgkinov limfom uglavnom zahvaća limfne žlijezde, ime dobio po britanskom liječniku Thomasu Hodgkinu, koji ga je prvi opisao 1832. Najčešće nastaje unutar limfnih čvorova u vratu, pazuhu, trbuhu ili preponama, odakle se širi u druga područja koja sadrže limfno tkivo. Bolest se javlja u mlađoj životnoj dobi, posebice u pubertetu, a smatra se uglavnom izlječivom bolešću.

Non-Hodgkinov limfom može se pojaviti u bilo kojoj dobi, ali šanse da se to dogodi povećavaju se sa starenjem, a većina slučajeva dijagnosticira se kod osoba starijih od 60 godina.

Statistički obolijeva više muškaraca nego žena, ne zna se zašto, a svrstava se i na peto, odnosno šesto mjesto po pojavnosti raka u odraslih osoba.

Što uzrokuje Non-Hodgkinov limfom

Točan uzrok bolesti nije poznat, ali postoje neki faktori koji povisuju rizik. Oni najčešće uključuju:

* one koji imaju bliskog rođaka s limfomom,

* osobe sa slabim imunosnim sustavom,

* oni koji uzimaju imunosupresivne lijekove,

* oni koji su bili izloženi Epstein-Barr virusu.

Koji su znakovi i simptomi

* bol u trbuhu ili oteklinu,

* otečeni limfni čvorovi na vratu, pazuhu ili preponama,

* bol u prsima, poteškoće s disanjem ili kašalj,

* umor koji ne prolazi,

* groznicu ili noćno znojenje,

* svrbež kože,

* neobjašnjiv gubitak težine.

Dijagnoza i liječenje

Jedini način da se potvrdi dijagnoza Non-Hodgkinovog limfoma je biopsija limfnog čvora. Prema klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije, Non-Hodgkinov limfom se s obzirom na tip limfocita iz kojeg nastaje dijeli na B-stanične limfome i T-stanične limfome. B-stanični čine 90 posto Non-Hodgkinov limfoma u Hrvatskoj i imaju puno podtipova. Indolentni limfom je teško izlječiv i u liječenju je cilj postići remisiju, odnosno vrijeme bez znakova bolesti, što je moguće dužeg trajanja. Povratak bolesti (relaps) se nažalost događa u većini slučajeva, a svaka sljedeća terapija dovodi do sve kraće remisije. Također, folikularni limfom općenito se smatra neizlječivim, ali postoje lijekovi kojima se može dobro kontrolirati, a bolesnici mogu živjeti još puno godina nakon postavljanja dijagnoze.

Nažalost, u trenutku postavljanja dijagnoze Non-Hodgkinov limfom je obično već jako proširen, u do jedne trećine oboljelih lokaliziran je na jedan dio u tijelu. Kako bi se odredila eventualna proširenost bolesti radi se kompjutorizirana tomografija (CT ili PET-CT), a rade se i pretrage krvi te pretrage općeg stanja oboljelog.

Glavni tretmani za Non-Hodgkinov limfom su kemoterapija i radioterapija, no postoji i vrsta ciljanog liječenja (monoklonska terapija antitijelima). Nakon liječenja mogu se pojaviti nuspojave poput neplodnosti i povišenog rizika za razvoj druge vrste raka.

Što je transplantacija koštane srži i može li pomoći

Transplantacija koštane srži može se razmatrati kao dio liječenja Non-Hodgkinovog limfoma nakon visokih doza kemoterapije ili radioterapije. Matične stanice (rane krvne stanice koje se razvijaju u krvne stanice) nalaze se unutar koštane srži, koja je spužvasti materijal koji ispunjava kosti. Zdrava koštana srž prikuplja se od kompatibilnog donora i intravenski unosi u pacijenta. Nova koštana srž počinje proizvoditi zdrave nove krvne stanice.