Gotovo nema osobe koja barem jednom nije osjetila bolove u leđima, vratu ili lopaticama. Ti se bolovi, postanu li kronični, odražavaju na mentalno i emocionalno stanje, jer kad nas nešto boli, ne možemo normalno funkcionirati. I dok se svatko ujutro želi probuditi odmoran i svjež i dan početi s puno snage, oni s trajnim bolovima bude se umorni jer im je tijelo bolno i ukočeno i doslovno se bore s odlukom “ustati ili odustati”. Obično se za probleme s leđima ili vratom okrivljuje sjedilački način života, rad za kompjutorom jer smo pritom dugo u istoj pozi, različiti poslovi u kojima se traži puno kontinuiranih i ponavljajućih radnji te premalo kretanja. Smatra se da se sve to loše odražava na posturu tijela pa nastaju bolovi.
U GRČU OČEKUJEMO NAPAD
Bruna Brkić, vlasnica Centra zdravlja Modus vivendi u Zagrebu, već se godinama bavi fizioterapijom i specijalizirala se upravo za stanja kralježnice. Smatra da su mnogi tjelesni problemi i bolovi odraz ne samo posla kojim se bavimo nego i naših emocionalnih stanja, jer su psiha i tijelo nedjeljiva cjelina.
- Otkad sam se počela baviti fizioterapijom, uvidjela sam da su određeni bolovi u leđima samo odraz nekog drugog problema. Promišljam o čovjeku kao o cjelovitom biću koje čini sinergija tijela, duha i uma i za čije je zdravlje potrebno puno više od tretiranja izoliranog problema. Stoga mnoge stvari o pacjentu doznajem u naoko neformalnom razgovoru propitkujući ga o načinu života, vježbanju, prehrani, psihofizičkom stanju, zadovoljstvu, hobijima. Kroz ta prva pitanja već dobijem sliku kako im protječe dan, jesu li pod stresom i gdje su potencijalni problemi, a da toga vjerojatno nisu ni svjesni. Mnogi me ljudi uvjeravaju da uopće nisu pod stresom, a tek se tijekom terapije otkrije da ih nešto mori, što se odražava kroz razna bolna stanja u leđima. Možda, ako razmišljamo suvremeno i zapadnjački, neobično zvuči kada svojim pacijentima kažem da su uzroci bolova u leđima u nekim situacijama emocionalne prirode. Život prati svakodnevni stres, u emocionalnim i egzistencijalnim problemima smo, leđa i tijelo su zgrčeni i u stavu kao da svakog trena očekuju napad. Nažalost, danas kao da smo prestali osluškivati svoje tijelo i potpuno ignoriramo signale koje nam ono šalje. Prvo se javljaju sitne poruke, tu i tamo vas nešto zaboli i mislite da će proći pa to ignorirate. Ali vremenom stanje postaje alarmantno. I tako većina po pomoć dolazi u zadnji čas, kad se već skoro raspadaju od bolova - kaže Bruna Brkić.
AKO BOLI VRAT, BOLJET ĆE I NOGE
Obično se kaže da su za bolan vrat glavni krivac prekruti stavovi koje ne uspijevamo razbiti. Mnogi neurološki problemi, osjećaj panike i anksioznost povezani su upravo s kralježnicom i njezinim središnjim dijelom. Bolovi u donjem dijelu kralježnice često odražavaju financijske tegobe, probleme na poslu i obitelji. Pristup Brune Brkić je holistički, jer se mnoge bolesti i poremećaji mogu spriječiti i liječiti pravilnom prehranom, vježbom i edukacijom.
- Što se tiče kliničkog razmišljanja, testova i postavljanja dijagnoze, najviše sam znanja stekla educirajući se za Maitland terapiju. Taj pristup koristim svaki dan kod pregleda, terapije, reevaluacije stanja i davanja domaće zadaće pacijentima. Maitland je njemački koncept baziran na tome da fizioterapeut osobi vraća normalan pokret kako bi nestali bolovi. To se postiže tehnikama pasivne mobilizacije, istezanjem mišića i individualnim programom vježbi za svakog pacijenta. Ako netko, primjerice, ne može normalno okretati ruku i ima ograničen opseg pokreta, to se s vremenom odražava na sve druge dijelove tijela, od nožnog zgloba do glave. Čovjek će dobiti glavobolju ako nekoliko dana šepa na jednu nogu. Kad se jave bolovi u vratu, dolazi do problema u nogama, jer tijelo počinje nešto kompenzirati i u svojoj neravnoteži traži ravnotežu. Primjer je skolioza - počinje tako da se kralježnica krivi na lijevu stranu prema dolje, ali se ravna na desnu prema gore. Međutim, nije to nikakvo ravnanje, nego tijelo traži balans. Taj je balans pogrešan, no tijelo se snalazi kako može. Ako nekome trne ruka i osjeća bolove, u većini slučajeva ne treba tretirati ruku jer nije ona pravi izvor tegoba. Kralježnica je stup, u njoj su korijeni živaca koji oživčuju cijelo tijelo. Stoga, kad mi netko kaže da mu trne određeni dio tijela, točno mogu procijeniti o kojem se problematičnom kralješku radi, što i potvrđujem tijekom tretmana - govori Bruna Brkić.
Bruna Brkić specijalizirala se za stanja kralježnice, a pristup u koji vjeruje je holistički.
NEMA OPRAVDANJA
Upravo se namještanjem kralježnice mogu riješiti mnogi problemi, zdravstveni i emocionalni. Smatra da su savršene terapijske tehnike, kao i medicina, spoj Istoka i Zapada, što ona na svojim pacijentima i primjenjuje.
- Kod istočnjačkih tehnika sviđa mi se učenje o ljubavi prema tijelu. Smatraju da su stabilne emocije i unutrašnji balans jako važni za ukupno zdravlje i uče čovjeka kako voljeti sebe i osluškivati signale koje nam tijelo šalje. Zapadnjaci su više tehnički potkovani, rješavaju problem na fizičkoj razini, ali ne gledaju toliko njegove emocionalne aspekte - kaže.
Kako se razlikuju zapadnjačka i istočnjačka medicina i tehnike liječenja tako se razlikuju i ljudi.
- Neki su za radikalne rezove, platili bi da im se riješi problem i da više ne moraju ništa raditi. Htjeli bi se u jednom tretmanu riješiti svih bolova. Često za svoje stanje okrivljuju nešto drugo, najčešće propuh, i takvima je teško prihvatiti da su možda emocionalno zgrčeni, prestrogi ili ljutiti. Ima ljudi mekših stavova koji su spremni na promjene i raditi na sebi. Osobno mi je cilj uvjeriti i podučiti ljude kako da sami sebe održavaju i kad shvate koliko je to važno i rade na sebi, s vremenom počnu uviđati kako im može biti dobro u vlastitom tijelu. Jer, nije normalno da ljudi s godinama počnu olako prihvaćati da im je pokretljivost sve slabija, da sve teže, primjerice, okreću vrat. Izlike "stari se" ili "u lošem sam stanju zbog godine proizvodnje” nemaju opravdanja. To je samo neodgovornost prema sebi i svom tijelu, jer zašto bi neka osoba od 80 godina mogla bez problema nešto učiniti i biti pokretna, a ona od 40 godina to ne može - kaže.
STABILIZACIJA TRUPA
Vježbe su, kaže, najvažnije i bez njih nema pomaka, ali većina ljudi to zanemaruje. - Ako osoba ne osvijesti koliko je rad na sebi važan, neće biti pomaka. S druge strane, bitno je i kako se vježba. Netko uporno jača mišiće leđa na spravama smatrajući da će ih tako ojačati i riješiti se bolova te stabilizirati trup, ali trup se stabilizira iznutra. Za to su odgovorne puno manje mišićne skupine koje uglavnom ostaju potpuno zanemarene. Tako se, na primjer, kroz vježbanje dijafragme aktiviraju svi mali mišići koji su inače potpuno besposleni. To je lako raditi u bilo kojoj situaciji. Dok se vozite u tramvaju, sjedite na poslu - dovoljno je osviješteno stisnuti stražnjicu i trbuh kao da će vas netko u njega udariti i automatski će nestati opterećenje na donjem dijelu kralježnice - savjetuje Bruna Brkić.
Bolje plank nego 'pumpanje' mišića
Govori da će statičke vježbe poput plankova dovesti do bolje stabilizacije trupa nego pumpanje mišića, što većina ljudi radi. Pumpanje ne pruža druge dobrobiti osim dobrog fizičkog izgleda, jer tijelo drže i snagu mu daju mali mišići, za koje nismo ni svjesni da postoje, primjerice međurebreni.
OSVIJESTITI STANJE TIJELA
Koliko god je važno vježbati mišiće koji drže kralježnicu, s druge strane nužno je njeno zdravlje, a to znači imati i zdrave emocije, znati se opustiti. Brkić ističe da je progresivno-mišićna relaksacija polupsihička i polufizička tehnika pri kojoj se svjesno zatežu određeni dijelovi tijela, vrlo učinkovita metoda kojoj je cilj osvijestiti stanje tijela, mozgu poslati signal da prepozna kada je osoba napeta, a kako izgleda potpuna opuštenost.
- Na primjer, svom snagom dižete ramena prema ušima, a onda ih naglo opustite. Osvještavanjem kontrakcije i relaksacije ukazujemo na različitost tih stanja. Isto je moguće činiti s čelom ili drugim dijelovima lica i tijela. Ova tehnika idealna je za opuštanje osoba koje imaju problema sa spavanjem. Upravo nas snažna mišićna kontrakcija onemogućava da normalno zaspimo i spavamo, jer smo stalno u grču i ponašamo se kao da se branimo a da toga nismo ni svjesni. Da bi kompenzirali stres stišćemo mišiće, a kad to osvjestimo i naučimo se opustiti život će nam biti lakši - zaključuje Brkić.
VJEŽBE JOGE ZA SAMONAMJEŠTANJE KRALJEŽNICE
Nekoliko vježbi na početku dana pomoći će stabilizirati tijelo i um te energizirati tijelo. Osim toga, ove vježbe ubrzat će cirkulaciju, namjestiti kralježnicu, pozitivno djelovati na imunosni sustav. U manje od deset minuta eliminirat će ukočenost u vratu jer pomažu širenju opsega pokreta te namještaju male fasetne, sporedne zglobove kralježnice koji leže jedan na drugom, a često se poremete, što uzrokuje bolove.
Pomoći će organizmu da se razbudi, mišići će biti prokrvljeniji, a čovjek osvješteniji i manje zgrčen. Za početak, prije vježbi nekoliko minuta kružite stopalima u jednu i u drugu stranu te naprijed i natrag, čime će se cirkulacija pokrenuti odozdo prema gore. Zatim ustanite i kratko mašite rukama, po inerciji, u kojem god smjeru vas pokreti ruku odvedu.
