Kako cigarete utječu na najvažniji mišić u tijelu i što se događa sa srcem kad prestanemo pušiti

To su:

• pušenje,
• pretilosti,
• nezdrav način prehrane,
• povišene vrijednosti masnoća u krvi,
• povišen kolesterol,
• visok krvni tlak,
• pijenje alkohola,
• nedovoljna tjelesna aktivnost,
• (a sve češće i) stres i emotivna napetost.

Tu su i rizični faktori koje ne možemo promijeniti kao što su naslijeđe, spol ili dob.

Može li se prevenirati

Ipak, postoje mnogi koraci koje možemo poduzeti kako bismo smanjili rizik za razvoj srčanih bolesti.

Jedan od najvažnijih faktora rizika za razvoj bolesti srca je pušenje. Kemikalije u duhanu mogu oštetiti srce i krvne žile, što dovodi do sužavanja arterija zbog nakupljanja plaka (ateroskleroza), a to u konačnici može dovesti do srčanog udara. Ugljikov monoksid u dimu cigarete smanjuje pak razinu kisika u krvi povećavajući krvni tlak i broj otkucaja srca. Stoga, kada je riječ o prevenciji srčanih bolesti, nema količine duhana koja je sigurna. Čak su i bezdimni duhan (električna cigareta) i pasivno pušenje rizični.

ČITAJTE I:

• Zašto je infarkt postao opasniji za žene nego što je za muškarce?

• 10 SITUACIJA zbog kojih bismo svakako trebali otići na pregled srca

• U ovim slučajevima je situacija sa srcem toliko ozbiljna da treba ODMAH pozvati hitnu pomoć

• JER NISU ISTI: Koji su simptomi infarkta kod muškaraca, a koji kod žena?

Što kad prestanemo

No, dobra je vijest da se rizik od srčanih bolesti počinje brzo smanjivati nakon prestanka pušenja, a nakon 15 godina jednak je riziku osoba koje nikada nisu pušile.

Jedini način prevencije je izbjegavati i liječiti rizične faktore, a za osobe koje ih nemaju zdravo se hraniti, održavati tjelesnu težinu u granicama normale, uz rekreativno bavljenje sportom (barem pet puta tjedno po najmanje 30 minuta) i izbjegavanje kroničnog stresa.

Više o infarktu miokarda možete pronaći u našem videu iz serijala Medicinski video leksikon u nastavku.