Izračunajte rizik za razvoj šećerne bolesti tipa 2 u idućih 10 godina

Pišu: Maja Valentić, mag. educ. soc., i dr. sc. Tamara Poljičanin, dr. med., Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Šećerna bolest tipa 2 razvija se u pravilu znatno prije postavljanja dijagnoze, a rano otkrivanje bolesti i pravodobno liječenje smanjuju vjerojatnost razvoja kroničnih komplikacija. Šećerna bolest tipa 2 otkriva se, prema procjenama, u prosjeku šest godina nakon početka bolesti. Izostanak dijagnoze i neispravno liječenje mogu dovesti do ozbiljnih i skupih komplikacija kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetička neu
ropatija, dijabetičko stopalo s amputacijama, zatajenje bubrega i sljepoća.

Postoji nekoliko upitnika za procjenu rizika od razvoja šećerne bolesti tipa 2, a kod nas je ove godine uveden FINDRISC upitnik. Ovisno o rezultatima provedbe, moguće su i njegove manje prilagodbe specifičnostima hrvatske populacije.

Najnovija izvješća Međunarodne dijabetičke federacije (International Diabetes Federation; IDF) pokazuju da trenutno gotovo polovica odraslih (46%) koji boluju od dijabetesa još nema postavljenu dijagnozu, dok se za Hrvatsku procjene nedijagnosticiranih slučajeva kreću oko 42 posto, odnosno više od 150.000 oboljelih.

KAKO RIJEŠITI UPITNIK I DOZNATI SVOJ RIZIK ZA RAZVOJ DIJABETESA

Odgovorima na osam pitanja dodaju se bodovi na temelju čijeg se zbroja procjenjuje rizik od pojave šećerne bolesti. Maksimalan broj bodova u upitniku je 26, a rezultat 15 uzima se kao granična vrijednost koja ukazuje na visok rizik za obolijevanje od dijabetesa tipa 2. Zaokružite točan odgovor i zbrojite svoje bodove.

1. Dob

a) manje od 45 godina (0)

b) 45 - 54 godine (2)

c) 55 - 64 godine (3)

d) više od 64 godine (4)

2. Indeks tjelesne mase

a) manji od 25 kg/m2 (0)

b) 25 -30 kg/m2 (1)

c) veći od 30 kg/m2 (3)

3. Opseg struka (mjeren ispod rebara, obično u visini pupka)

žene

a) manji od 80 cm (0)

b) 80-88 cm (3)

c) veći od 88 cm (4)

muškarci

a) manji od 94 cm (0)

b) 94-102 cm (3)

c) veći od 102 cm (4)

4. Jeste li u pravilu na poslu ili u slobodno vrijeme tjelesno aktivni najmanje 30 minuta svaki dan? (Uključujući uobičajenu dnevnu aktivnost)

a) da (0)

b) ne (2)

5. Koliko često jedete povrće ili voće?

a) svaki dan (0)

b) ne svaki dan (1)

6. Jeste li ikada redovito uzimali lijekove protiv visokog tlaka?

a) ne (0)

b) da (2)

7. Jeste li ikada imali povišen šećer u krvi? (npr. na liječničkom pregledu, tijekom neke bolesti, u trudnoći)

a) ne (0)

b) da (5)

8. Je li nekome od vaše uže obitelji ili drugih rođaka dijagnosticirana šećerna bolest (tipa 1 ili tipa 2)?

a) ne (0)

b) da: baka ili djed, teta, ujak, stric, prvi rođaci (ali ne vlastiti roditelji, brat, sestra ili dijete) (2)

c) da: roditelj, sestra, brat ili vlastito dijete (5)

Foto: iStock

Možete promijeniti čimbenike koji utječu na sklonost razvoju bolesti kao što su prekomjerna tjelesna težina, trbušna debljina, sjedilački način života...

Rizik za razvoj šećerne bolesti tipa 2 u idućih deset godina:

• manje od 7 bodova NIZAK RIZIK: procjenjuje se da će 1 od 100 osoba oboljeti od dijabetesa
• 7-11 bodova BLAGO POVIŠEN RIZIK: procjenjuje se da će 1 od 25 osoba oboljeti od dijabetesa
• 12-14 bodova UMJERENO POVIŠEN RIZIK: procjenjuje se da će 1 od šest osoba oboljeti od dijabetesa
• 15-20 bodova VISOK RIZIK: procjenjuje se da će 1 od 3 osobe oboljeti od dijabetesa
• više od 20 bodova VRLO VISOK RIZIK: procjenjuje se da će 1 od dvije osobe razviti dijabetes

ŠTO MOŽETE UČINITI KAKO BISTE SMANJILI SVOJ RIZIK OD RAZVOJA ŠEĆERNE BOLESTI TIPA 2

Dob ili genetsku predispoziciju ne možete promijeniti. Međutim, možete ostale čimbenike koji utječu na sklonost razvoju bolesti kao što su prekomjerna tjelesna težina, trbušna debljina, sjedilački način života, prehrambene navike i pušenje. Vaši odabiri načina života mogu u potpunosti spriječiti razvoj šećerne bolesti tipa 2 ili u najmanju ruku odgoditi njenu pojavu do starije dobi. Ako u vašoj obitelji ima šećerne bolesti, pazite da se s godinama ne udebljate. Porast opsega struka naročito povećava rizik od razvoja šećerne bolesti, dok umjerena tjelesna aktivnost snižava rizik.

Obratite se svom liječniku obiteljske medicine za daljnje upute i testove. Ako je vaš ukupan broj bodova na testu 15 ili više, trebali biste prekontrolirati vrijednosti šećera u krvi (natašte i nakon obroka ili opterećenja glukozom) kako biste ustanovili imate li šećernu bolest bez simptoma.

U prvom nastavku specijala 'Život s dijabetesom' pisali smo o tome što sve morate imati sa sobom ako bolujete od dijabetese, a u drugom smo donijeli iskrenu ispovijest glumice Helene Minić, kojoj je u 24. tjednu dijagnosticiran gestacijski dijabetes.