HZJZ: od 13. prosinca protiv covida mogu se cijepiti i djeca u dobi od 5 do 11 godina

Cjepivo za djecu dobi 5 do 11 godina stiže u Hrvatsku 13. prosinca, a cijepljenje će započeti nekoliko dana nakon pristizanja cjepiva, objavili su u HZJZ-u

Roditelji/skrbnici koji žele da se njihova djeca cijepe, za cijepljenje protiv COVID-19 trebaju se javiti izabranom pedijatru odnosno izabranom liječniku obiteljske medicine ili nadležnom školskom liječniku, a cijepljenje se može organizirati i na punktovima. Rezultati kliničkih studija ukazuju da je djelotvornost cjepiva, imunološki odgovor i sigurnosni profil cjepiva sličan kao i u odraslih.

U HZJZ-u ističu da se naročiti preporučuje cijepljenje djece koja pripadaju sljedećim skupinama:

* djeca i mladi koji zbog kronične bolesti ili terapije imaju povećan rizik od težih oblika covida,

* djeca i mladi koji dijele kućanstvo s osobama koje boluju od kroničnih bolesti koje uvećavaju rizik za razvoj težih oblika covida. Posebno ako se radi o bolesnim članovima kućanstva koji zbog zdravstvenih kontraindikacija ili dobi (jer su mlađi od 5 godina) ne mogu biti cijepljeni, te kada je riječ o teško imunokompromitiranim članovima kućanstva neovisno jesu li cijepljeni, jer se kod njih očekuje slabije stvaranje zaštite nakon cijepljenja,

* djeca dugotrajnije smještena u različitim oblicima kolektivnog smještaja s noćenjem,

Očekivane nuspojave

Najčešće nuspojave zabilježene uz primjenu cjepiva u dobnoj skupini od 5 do 12 godina bile su slične onima zabilježenima kod osoba starosti 12 i više godina. Nuspojave su bile blagog do umjerenog karaktera te su prolazile kroz nekoliko dana, a uključivale su bol, crvenilo i oticanje na mjestu primjene cjepiva, umor, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima te zimicu i vrućicu.

Sigurnost i djelotvornost primjene cjepiva u djece i odraslih nastavlja se intenzivno pratiti tijekom provedbe cijepljenja u državama članicama EU kroz farmakovigilancijski EU sustav prikupljanja i analize prijava sumnji na nuspojave te putem dodatnih studija proizvođača i regulatornih tijela za lijekove.

Do danas nisu zabilježene ozbiljne nuspojave, uključujući upalu srčanog mišića (miokarditis) i srčane ovojnice (perikarditis), a djeca uključena u ove kliničke studije se i nadalje prate. Ipak treba napomenuti da neuobičajene, rijetke ili vrlo rijetke nuspojave koje se mogu pojaviti s učestalošću manjom od 1 na 1000 cijepljenih nisu mogle biti zabilježene u studijama ograničene veličine uzorka.

Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) navodi da je temeljem praćenja sigurnosti cjepiva nakon dobivanja odobrenja, u odraslih i adolescenata zabilježena povezanost između cijepljenja protiv COVID-19 i miokarditisa i perikarditisa, posebno za mRNA cjepiva. No Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti nadalje navodi da je infekcija SARS-CoV-2 također povezana s povećanim rizikom od miokarditis, pri čemu je rizik također veći u mladića.

Zašto se trebaju cijepiti djeca

Djeca zaražena SARS-CoV-2 virusom najčešće imaju blage kliničke slike ili su potpuno bez simptoma. Teški oblici koji zahtijevaju hospitalizaciju, skrb u jedinicama intenzivnog liječenja ili smrt su rijetki. Djeca s određenim kroničnim bolestima imaju povećan rizik razvoja teške kliničke slike mada su ograničeni podaci koji su to klinički rizični čimbenici specifični za djecu dobi 5 i više godina. Rizični čimbenici koji se najčešće navode su pretilost, kronične neurološke bolesti, kronične bolesti srca, kronične plućne bolesti uključujući prema nekim istraživanjima astmu, dijabetes, maligne bolesti i imunodeficijencije.

Djeca imaju rizik razvoja multisistemskog inflamantornog sindroma (MIS-C) povezanog s nedavnom infekcijom SARS-CoV-2, što je ozbiljno stanje iako se procjenjuje da je rijetko. Također postoji rizik razvoja dugotrajnog COVID-a (postCOVID-a), a trenutno oskudni podaci ipak govore da je rizik niži nego u odraslih.

Pandemija ima i druge negativne utjecaje na djecu, na njihovo psihičko i fizičko zdravlje. Ograničenja okupljanja, samoizolacija, nastava na daljinu i smanjena dostupnost sporta i drugih izvannastavnih aktivnostima bitno utječu na kvalitetu života djece.

Iako djeca sudjeluju u prijenosu (transmisiji) virusa utjecaj nije do kraja razjašnjen i ovisan je o okruženju.