alzheimer‘s disease on MRI

 SHUTTERSTOCK
povijesni trenutak

Eksperimentalni lijek za razbijanje plaka mozga značajno usporava demenciju u ranim fazama bolesti

Rezultati dolaze iz faze III ispitivanja lecanemaba, trećeg i posljednjeg testa sigurnosti i učinkovitosti lijeka na 1795 pacijenata s ranom Alzheimerovom bolešću

Eksperimentalni lijek za Alzheimerovu bolest za više od četvrtine usporava mentalno propadanje pacijenata koji se bore s okrutnom bolešću u najranijim fazama, otkrili su obećavajući rezultati ispitivanja lijeka lecanemab, koji se daje kao injekcija i bori se protiv nakupljanja toksičnih plakova (amiloida) u mozgu. Za njih se smatra da uzrokuju bolest koja oduzima pamćenje.

Tvrtke koje stoje iza lijeka (Eisai sa sjedištem u Tokiju, koja se udružila s američkom farmaceutskom tvrtkom Biogen) tvrde da njihovi rezultati dokazuju dugogodišnju teoriju da uništavanje amiloidnih plakova može učinkovito zaustaviti bolest dok je još u tragovima.

Vodeći stručnjaci pozdravili su rezultate istraživanja, nazvavši ih ‘povijesnim trenutkom‘ no isto tako istaknuli da to neće biti spsonosni lijek za sve koji pate od demecije, ali da je značajan napredak za one u ranim fazama Alzheimerove bolesti.


Kako lijek djeluje

Studija dolazi brzo nakon kontroverznog medicinskog odobrenja drugog sličnog lijeka za Alzheimerovu bolest prošle godine. Aduhelm, koji se također bavi nakupljanjem amiloida u mozgu, dobio je zeleno svjetlo na temelju njegove sposobnosti da očisti protein iz mozga. Studije su pokazale da je poboljšao mentalnu sposobnost za manje od jedan posto, a čak je povezan i s nekoliko smrtnih slučajeva. I aduhelm i lecanemab su antitijela dizajnirana za uklanjanje naslaga amiloida. Ti proteini uobičajeno cirkuliraju u krvi, ali iz razloga koji nisu u potpunosti shvaćeni, skupljaju se u plakove između neurona i ometaju staničnu funkciju, na kraju uzrokujući trajno oštećenje mozga. Međutim, dok aduhelm uklanja plakove koji su već u mozgu, novi lijek cilja amiloid koji se još nije skupio,


Što su otkrila ispitivanja

Rezultati dolaze iz faze III ispitivanja lecanemaba, trećeg i posljednjeg testa sigurnosti i učinkovitosti lijeka na 1795 pacijenata s ranom Alzheimerovom bolešću. U istraživanjima je korišteno 10 mg/kg lijeka, polovica ispitanika uzimala je placebo. Istraživači su izmjerili vještine pamćenja, prosuđivanja i rješavanja problema sudionika prije početka ispitivanja, te ponovno šest mjeseci i 18 mjeseci kasnije. Rezultati su pokazali da je onima koji su dobili lekanemab mentalno stanje palo 27 posto manje od onih koji su dobivali placebo. Također, skeniranja mozga pokazala su i da su oni na lecanemabu imali sporije nakupljanje razine amiloida u mozgu. Lijek je počeo djelovati već šest mjeseci nakon što su ga sudionici počeli uzimati.


Značajne nuspojave

Međutim, otkrivene su i značajne nuspojave. Oticanje mozga uočeno je među 12,5 posto u skupini koja je dobivala lekanemab, u usporedbi s 1,7 posto u placebo skupini. Proizvođač lijeka tvrdi da, iako se nuspojava pojavila na skeniranjima, mnogi od tih slučajeva nisu bili simptomatski. Simptomatsko oticanje mozga uočeno je u 2,8 posto onih u skupini koja je primala lekanemab, a nijedno u placebo skupini.Ispitivanje je također pratilo brzinu krvarenja u mozgu. Podaci su pokazali da se to dogodilo među 17 posto u skupini koja je primala lekanemab i 8,7 posto placebo skupine. To je prema izjavama proizvođača očekivani raspon. Odobrenje je već zatraženo od američke Agencije za hranu i lijekove, a odluka se očekuje početkom siječnja.Također do travnja dostavit će se potrebna dokumantacija za odobrenje u Japanu, Velikoj Britaniji i Europi, koji će tada samostalno morati procijeniti je li lijek siguran i učinkovit.


Nada za oboljele

Više desetljeća nije bilo učinkovitih tretmana za Alzheimerovu bolest, a lijekovi su propisivani kako bi se ublažili simptomi. Globalno, procjenjuje se da će se broj oboljelih od Alzheimerove bolesti značajno povećati. Bolest napreduje sporo i postupno.


Rani simptomi koji ukazuju na Alzheimerovu bolest:

* gubitak kratkotrajnog pamćenja

* dezorijentacija

* promjene u ponašanju

* promjene raspoloženja

* poteškoće u rješavanju problema s novcem ili telefonskom pozivu


Kasniji simptomi Alzheimerove bolesti:

* ozbiljan gubitak pamćenja, zaboravljanje bliskih članova obitelji, poznatih predmeta ili mjesta

* osoba je anksiozna i frustrirana zbog nemogućnosti da shvati svijet, što dovodi do agresivnog ponašanja

* gubi se sposobnost hodanja

* javljaju se problemi s jelom

* većini će na kraju trebati 24-satna skrb.

Linker
16. studeni 2024 00:00