Do 100 tisuća građana boluje od zatajivanja srca, bolesti koja svakog sata uzme jedan život u Hrvatskoj

Svakog sata jedna osoba u Hrvatskoj umre od zatajivanja srca, godišnje ukupno 9.000 ljudi. Nakon srčanog i moždanog udara, od svih kardiovaskularnih bolesti zatajivanje srca uzima najviše života. Među deset vodećih uzroka smrti u Republici Hrvatskoj, zatajivanje srca nalazi se na visokom sedmom mjestu, no unatoč tome, ovaj sindrom nedovoljno je prepoznat u javnosti. Zbog toga se nerijetko počinje prekasno liječiti pa se javno-zdravstvenom kampanjom pod motom „Nemoj da zataji“ želi ukazati na važnost sprječavanja razvoja zatajivanja srca te ranog prepoznavanja simptoma i stanja koja do njega mogu dovesti.

„Zatajivanje srca je ozbiljno stanje pri kojem srce ne može ispumpati dovoljnu količinu krvi da bi zadovoljilo potrebe svih dijelova tijela za kisikom i hranjivim tvarima, a procjenjuje se kako u Hrvatskoj od zatajivanja srca boluje 80 do 100 tisuća ljudi. Kvaliteta njihovog života narušena je, često nisu radno sposobni te imaju poteškoća u svakodnevnom funkcioniranju u društvu i unutar obitelji. Smrtnost unutar pet godina od postavljanja dijagnoze zatajivanja srca iznosi oko pedeset posto pa je zatajivanje srca smrtonosnije od većine zloćudnih tumorskih bolesti, zbog čega se s pravom se naziva vodećom i najčešćom zloćudnom bolešću današnjice“, naglasio je akademik Davor Miličić, jedan od sudionika stručne virtualne tribine održane u sklopu kampanje za podizanje svijesnosti o zatajivanju srca.

Simptomi

Okupljeni liječnici su na virtualnoj tribini istaknuli kako posebnu pozornost na simptome zatajivanja srca trebaju obratiti osobe oboljele od povišenog krvnog tlaka, dijabetesa, osobe koje su preboljele srčani udar ili imaju neku koronarnu bolest ili prirođenu bolest srca. Stoga oboljeli od spomenutih bolesti trebaju obratiti osobitu pozornost na simptome koji su često nespecifični, a manifestiraju se kao:

• zaduha ili otežano disanje

• osjećaj lupanja ili preskakanja srca

• ubrzani rad srca

• umor i slabost

• oticanje nogu

• otežano podnošenje fizičkih napora

• noćno gušenje i potreba za spavanjem na povišenom uzglavlju.

Dijabetes je jedan od najvažnijih rizika za zatajivanje srca pa osobe oboljele od dijabetesa imaju dva do pet puta veću šansu oboljeti od zatajivanja srca od osoba koje nemaju šećernu bolest.

„Osobe s dijabetesom često umiru od posljedica bolesti srca i krvnih žila, a srčano zatajivanje među prvim je manifestacijama kardiovaskularnih bolesti kod osoba sa šećernom bolešću“, istaknuo je cijenjeni hrvatski dijabetolog, doc. dr. sc. Dario Rahelić te naglasio da čak pedeset posto oboljelih od dijabetesa tipa 2 ima predispoziciju za razvoj zatajivanja srca, a to je u Hrvatskoj populacija od oko 250.000 ljudi. „Neki lijekovi za liječenje šećerne bolesti mogu smanjiti rizik od srčanog zatajivanja, čak i kod osoba koje nemaju dijabetes“, zaključio je doc. dr. sc. Rahelić.

Pandemija koronavirusa odnosno COVID-19 nova je ugroza za bolesnike sa zatajivanjem srca, jer klinička slika infekcije može biti bitno teža i složenija, a time i ishodi lošiji. Osim toga, posljedice infekcije koronavirusom mogu se odraziti i na prethodno zdravom srcu te pogodovati njegovu oštećenju i razvoju sindroma zatajivanja srca. Ako pritom postoje i pridružene bolesti, poput dijabetesa, hipertenzije ili pretilosti, klinička slika znatno je složenija, a ishodi se dodatno pogoršavaju.

Redoviti pregledi

Stoga stručnjaci naglašavaju važnost redovitih pregleda te pozivaju građane da ne ignoriraju simptome već konzultiraju svog liječnika, naročito ako već boluju od dijabetesa, hipertenzije, nasljedne srčane bolesti ili bolesti koronarnih žila. Također potiču na zdrav način života i fizičku aktivnost u cilju prevencije razvoja zatajivanja srca.

Educirajte se - cjelokupnu snimku stručne tribine, kao i druge edukativne materijale o zatajivanju srca, pronaći ćete na stranici Čuvari srca te njihovom Facebooku, a kampanju možete pratiti i putem službene Facebook stranice javno-zdravstvene kampanje Nemoj da zataji