Depresivnost, ljutnja, razdražljivost... Patite li od emocionalnog stresa?

Piše: Dr. sc. Marija Kušan Jukić, spec. psihijatar, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. A. Štampar", Zagreb

U našoj sredini osobama starije dobne skupine smatraju se one nakon 65. godine, dok se u SAD-u već osobe u dobi od 50 godina smatraju starijima. Projekcije stanovništva na svjetskoj razini predviđaju trostruki porast broja osoba starih 60 i više godina do 2050. godine, s udjelom od 22% u ukupnoj populaciji. Ljudi žive sve dulje, a time postaju osjetljiviji na probleme mentalnog zdravlja.

Različiti gubici

Nakon 50. mijenja se struktura obitelji, djeca odrastaju, neka se brže, a neka jako sporo osamostaljuju, a sve to predstavlja specifičan stres za muškarce i žene u 50im godinama, kod kojih dolazi i do velikih hormonskih promjena zbog menopauze. Nisu rijetke ni bračne krize niti obiteljske razmirice koje proizlaze iz potrebe za zbrinjavanjem vlastitih ostarjelih ili bolesnih roditelja.

Iskustvo i emocionalni teret

Pokazano je kako životno iskustvo, niz različitih stresnih situacija u kojima su se osobe ranije nalazile, može pomoći u suočavanju sa stresom. Ipak, dugotrajna izloženost stresnim situacijama predstavlja emocionalni teret i može dovesti do iscrpljenja i pojave simptoma narušenog mentalnog zdravlja. Stoga je vrlo važno u toj dobi prepoznati znakove pojačanog emocionalnog stresa kao što su kontinuirana tjeskoba, ljutnja, razdražljivost, napetost, osjećaj krivnje, učestaliji konflikti u odnosima, depresivnost, posezanje za alkoholom, lijekovima, pad imuniteta.

Posebice je važno prepoznati rane simptome depresije, jer utjecaj depresije na zdravlje u starijih odraslih osoba može biti značajan za tijek, liječenje i ishod niza tjelesnih bolesti koje se pojavljuju već u toj dobi. Rezultati istraživanja upućuju na to da je depresija usko povezana sa srčano-žilnim bolestima, šećernom bolesti i moždanim udarom.

Komplikacije

Depresija tako može zakomplicirati liječenje tih bolesti da osoba zbog svog mentalnog stanja nije u stanju npr. zakazati termin za pregled kod kardiologa ili aktivno sudjelovati u fizikalnoj terapiji i rehabilitaciji nakon moždanog udara.

Pogrešno je razmišljati kako je depresivnost svojstvena starijoj dobi i gubicima do kojih dolazi (npr. nakon umirovljenja, koje nosi gubitak socijalne mreže, radne uloge pa i, ne manje važno, financijski gubitak i lošiji socioekonomski status ili zbog ograničenja u funkcioniranju zbog bolesti). Depresija je bolest u kojoj god dobi se javlja i tako je treba shvatiti, prepoznati i liječiti.

Signali upozorenja

• velike promjene u raspoloženju, razini energije
• ravnodušnost ili problemi u osjećanju pozitivnih emocija
• osjećaj tuge i/ili beznađa
• teškoće u koncentriranju, osjećaj nemira
• bijes, razdražljivost ili agresivnost
• glavobolje, probavne smetnje i bol
• potreba za alkoholom ili drugim sredstvima ovisnosti
• pretjerano posezanje za lijekovima za smirenje
• nesanica, ranojutarnje buđenje ili pretjerano spavanje
• gubitak apetita ili pretjerani apetit suicidalne misli
• povećana zabrinutost ili osjećaj da smo pod stresom
• sudjelovanje u visokorizičnim aktivnostima (npr. brza nekritična vožnja)
• opsesivno razmišljanje ili nasilno ponašanje
• misli ili ponašanja koja ometaju posao, narušavaju obiteljski ili društveni život
• neobična razmišljanja ili ponašanja koja se tiču drugih ljudi

VIŠE ČITAJTE U NAŠEM SPECIJALU: VELIKI VODIČ ZA GENERACIJU 50 PLUS