Inteligencija nije vještina s kojom se rađamo. Štoviše, naši se mozgovi kontinuirano razvijaju i preoblikuju kao odgovor na podražaje. Kao što tjelovježbom možemo ojačati tijela, tako i umove možemo dodatno razvijati dobrim navikama i životnim stilom koji poboljšavaju kognitivnu funkciju. Usvajanje dobrih rutina i ponašanja aktivira neuroplastičnost, istovremeno osiguravajući bolji fokus, pamćenje, učenje i sveukupnu inteligenciju.
Usvajanje dobrih navika
Razumijevanje kako čimbenici načina življenja utječu na mozak omogućuje nam prilagodbu uvriježenih rutina za oštrije razmišljanje i kontinuirano cjeloživotno učenje. S pristupom razmišljanja o rastu, svatko, u bilo kojoj dobi, može postati inovativniji tako da će učiniti maksimalnu korist od dana kroz ovih sedam osnovnih navika.
1. Redovito vježbajte kako biste povećali dotok krvi u mozak
Tjelovježba ne samo da čini tijelo definiranim i lijepim već vas može učiniti pametnijima kroz optimizaciju rada mozga. Istraživanja pokazuju da redovite aerobne vježbe poput žustrog hodanja, trčanja, biciklizma ili plivanja povećavaju volumen sive tvari u mozgu i protok krvi, osobito u prefrontalni korteks i hipokampus (područja uključena u koncentraciju, pamćenje, učenje i kompleksno razmišljanje.) U ispitivanju provedenom na odraslim osobama u dobi od 60 do 80 godina utvrđeno je da je hodanje u trajanju od 30 do 45 minuta tri dana tjedno tijekom jedne godine povećalo veličinu hipokampusa, što je dovelo do poboljšanja u zadaćama pamćenja. Učinci aerobnih vježbi koji pospješuju mozak akumuliraju se tijekom vremena, stoga ciljajte 150 minuta umjerene vježbe ili 75 minuta intenzivne aktivnosti tjedno kako biste pojačali svoju inteligenciju.
2. Svakodnevno čitajte i vježbajte mozak kako biste ojačali um
Poput jačanja mišića vježbanjem, možete istrenirati mozak čitanjem i mentalnom stimulacijom. Čitanjem beletrističkih i publicističkih knjiga, novina, časopisa i članaka proširujete svoj rječnik, znanje, perspektivu, fokus i sposobnosti kritičkog razmišljanja. Studija Sveučilišta Emory otkrila je da je čitanje romana poboljšalo rad mozga svega nekoliko dana nakon čitanja. Posvetiti najmanje 30 minuta dnevno čitanju s vremenom će značajno izoštriti vaš um. Također, pokazalo se korisnim rješavanje križaljka, sudokua, logičkih problema, igre pamćenja i druge vježbe s kojima treniramo svoj mozak da razmišlja, prosuđuje i posvećuje pažnju. Dobar primjer strateške igre je šah, koji dokazano može pomoći poboljšati IQ, vizualno pamćenje i vještine rješavanja problema.
3. Odredite prioritet kvalitetnog spavanja kako biste omogućili mozgu da napuni
Spavanje je ključno za kognitivnu funkciju, učenje i sposobnost pamćenja. Ako ne njegujete između sedam do devet sati zdravog sna, bitno narušavate fokus, sposobnost donošenja odluka i zadržavanje informacija. Ispitivanja su također povezala kroničnu deprivaciju sna s većim rizikom od demencije i Alzheimerove bolesti kasnije u životu. Nastojte se pridržavati dosljednog rasporeda spavanja i uspostaviti opuštajuće rutine prije spavanja poput čitanja, laganog istezanja te ispijanja nekog biljnog čaja poput kamilice. Također, prije spavanja ograničite vrijeme gledanja u mobitel, izbjegavajte napitke koje sadrže kofein i prigušite rasvjetu i zvukove u svojoj spavaćoj sobi. Ulaganje u kvalitetan san direktno utječe na bolju inteligenciju tijekom vremena.
4. Upustite se u smislene i promišljene razgovore
Sudjelovanje u interakciji s drugima potiču naše umove. Sadržajni i intelektualno angažirani razgovori unaprjeđuju koncentraciju, perspektivne govore, verbalnu tečnost i sposobnost složenog razmišljanja. Rasprava o temama koje pozivaju na dublje promišljanje, pohađanje događaja iz područja književnosti, znanosti, debata ili sudjelovanje u aktualnim događajima, može vježbati vaš mozak izlažući ga novim konceptima i različitim stajalištima. Tražite smislene i društvene veze koje inspiriraju intelektualnu znatiželju koja će dodatno potaknuti vaš um na rast.
5. Ograničite multitasking i fokusirajte se na jedan po jedan zadatak
Iako se multitasking može činiti učinkovitim, kognitivne znanosti pokazuju da zapravo šteti našim sposobnostima pažnje, razumijevanja i zadržavanja informacija. Kada istovremeno pokušavamo žonglirati između raznih zadataka, naši mozgovi neprestano mijenjaju kontekste iscrpljujuću mentalnu energiju. Posljedica ovog načina rada dovodi nas do preopterećenog i plitkog razmišljanja. Stoga, fokusirajte se na jedan po jedan zadatak.
6. Birajte nutritivno bogatu hranu kako biste hranili mozak
Hrana koju jedete pruža hranjive tvari koje izravno utječu na strukturu i funkcioniranje mozga. Prehrana bogata antioksidansima, zdravim mastima, vitaminima i mineralima pogoduje kognitivnim sposobnostima, dok prerađena hrana i visoki udio šećera mogu oštetiti moždane stanice. Masna riba, bobice, zeleno povrće, orašasti plodovi, avokado, cjelovite žitarice, tamna čokolada i kava odlični su izbor za jačanje mozga. Pokazalo se da mediteranska prehrana puna povrća, voća, cjelovitih žitarica, nemasnih bjelančevina, orašastih plodova, ribe i maslinovog ulja poboljšava kognitivne funkcije i odgađa kognitivni pad.
7. Naučite novu vještinu
Učenje novoga poboljšava sposobnost razmišljanja, razuma, pamćenja i rješavanja problema. Upišite novi tečaj, čitajte ili gledajte edukativne potcaste. Izađite iz zone ugode i nastavite učiti nove vještine tijekom cijelog života kako biste održali mozak agilnim.
Dok genetika igra djelomičnu ulogu, naše dnevne rutine i životne odluke u osnovi oblikuju neuroplastičnost i inteligenciju mozgova. Nije važno imate li 15 ili 50 godina. Svakim danom možete postati inovativniji usvajanjem intelektualno stimulirajućeg načina života. Ne ograničavajte svoje učenje i rast pod pretpostavkom da je inteligencija urođena i namijenjena samo za sretnike. Zapamtite, mozak se može prilagoditi i razviti kada u njega kontinuirano ulažete i hranite ga. Posvećeno vrijeme vlastitom rastu, u budućnosti donosi rast i kognitivni napredak.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....